PREMINUO GANČO SAVOV: Odlazak velikog prijatelja Srba
BUGARSKI književnik i prevodilac Gančo Savov (1930-2021) preminuo je u Sofiji, u 91. godini. Savov je na bugarski jezik preveo više od četrdeset knjiga srpskih pisaca, među kojima i dela Radoja Domanovića, Branislava Nušića, Ive Andrića, Miloša Crnjanskog, Dušana Matića, Desanke Maksimović, Mihaila Lalića, Radomira Konstantinovića, Milovana Đilasa, Jovana Hristića, Dobrice Ćosića, Matije Bećkovića, Milovana Vitezovića, Dušana Kovačevića...
UKS
Pored ostalih priznanja, dobitnik je nagrade "Radoje Domanović", Udruženja književnika Srbije.
Bio je urednik u izdavačoj kući "Nauka i izkustvo" (Nauka i umetnost) u Sofiji, a posle toga je dugo godina uređivao kulturnu rubriku dnevnog lista "Narodna mladež" i rukovodio njegovim izdanjem za književnost "Puls". Kasnije je radio u Bugarskoj Akademiji nauka (BAN).
Od 1974. do 1985. godine, za vreme komunizma, bio je u političkom zatvoru pod lažnom optužbom za veleizdaju i za "ideološku diverziju", a, zapravo, zbog otvorenog i upornog zalaganja za zbližavanje bugarskog sa jugoslovenskim narodima, posebno sa Srbima, kao i zbog suprostavljanja bugarskoj Državnoj bezbednosti. Posle toga, sve do 1989, odnosno do pada režima Todora Živkova, bio je u izolaciji, bez mogućnosti da objavljuje i da se zaposli.
Za vreme demokratskih promena u Bugarskoj bio je rehabilitovan sudski, politički i građanski.
Radio je u nekoliko redakcija i bio voditelj emisija na srpskom jeziku u Nacionalnom radiju (program Radio Bugarska za inostranstvo). Nastavio je i svoj naučni rad u BAN-u. Krajem 1994. postao je glavni i odgovorni urednik revije za svetsku književnost "Panorama", a nešto kasnije i predsednik Saveza prevodilaca Bugarske.
Bio je u redakcijskom kolegijumu bugarskog satiričnog nedeljnika "Stršel". Bio je profesor na slavističkoj katedri Univerziteta u Velikom Trnovu i predavao je književnost Južnih Slovena i istoriju južnoslovenskih zemalja.
Dobitnik je nekoliko bugarskih i stranih književnih nagrada. Autor je knjiga o književnostima Južnih Slovena ("Južnoslovenskeknjiževnosti do kraja 19. veka", "Južnoslovenske književnosti 20. veka","Istorija južnoslovenskih književnosti"...), "Južnoslovenske zemlje", nekoliko knjiga publicistike i studija, knjige o represivnom sistemu komunizma u Bugarskoj ("Klopka za kontraše") i više prevoda proze i poezije.