SIMKETOV DEDA FIGA: Pozorište u Kruševcu mnogo duguje Dragoslavu Vasiljeviću, koji je pravio izložbe, podučavao, muzicirao...
PRVE prave predstave u Kruševcu, koji je poznat kao grad rođenja doajena srpske i jugoslovenske glumačke scene, igrale su se u hotelu "Takovo", i to zahvaljujući Dragoslavu Vasiljeviću-Figi(1895-1929), svestranom umetniku, inače, dedi nedavno preminulog kompozitora Zorana Simjanovića (1946-2021).
Dragoslav Vasiljević Figa
Pionirske glumačke korake u Kruševcu načinila je 1924. godine diletantska trupa nastala upravo na inicijativu Vasiljevića i novinara Rake Milutovca, i to sa predstavama scenskog kolaža "Knez Ivo od Semberije" i "Dva lažova".
Uz predstave, Kruševljanima se nudila i igranka. Samci su ulaznicu plaćali po 12 tadašnjih dinara, porodice - deset, a đaci - pet dinara. Kako su zabeležili istraživači, Figina trupa, koja je ponela ime "Kruševačko umetničko društvo", postavila je na scenu i "Sumnjivo lice", "Običan čovek", "Čehovljevo veče", "Vojvoda Brana", "Pola vina, pola vode", "Laža i paralaža", jednočinke "Ženomrzac", "Nagaravljeni starac", "U naviljcima", "Opštinsko dete".
Te početke kruševačkog pozorišta obeležila je kratka, ali burna istorija. Tako je živeo i Dragoslav Vasiljević. Za samo 35 godina ispisao je vredne umetničke i biografske stranice. Završio je Umetničko-zanatsku školu u Beogradu, bio učitelj u Prištini, crtač pri štabu Kosovske divizijske oblasti u Prvom svetskom ratu, povlačio se preko Albanije i Krfa, a 1916. godinu dočekao kao glumac, reditelj, kompozitor, instrumentalista na afričkom kontinentu, u Vojničkom pozorištu u Lazuazu.
U Kruševcu je Figa pored osnivanja pozorišta, organizovao i izložbe, dirigovao je Pevačkim društvom "Car Lazar", podučavao đake, muzicirao po kafanama, slikao je i upravljao pozorištem. Napisao je i udžbenik o crtanju. Tri godine od umetnikove smrti, prijatelji i poštovaoci njegove umetnosti posthumno su priredili retrospektivnu izložbu u zgradi Okružnog načelstva.
O svom dedi po majci, govorio je za života i jedan od najboljih kompozitora pozorišne i filmske muzike kod nas, Zoran Simjanović. Kao dečak je učio da svira upravo na Figiniom klaviru.
- Moj deda je u Kruševcu dobio ulicu, Figinu, za koju mnogi i ne znaju kome pripada. Možda misle da je neki narodni heroj, mada bih rekao da je on to i bio - govorio je veliki Zoran Simjanović.
IZLOŽBA U PRIŠTINI
PRETPOSTAVLjA se da je izložba Dragoslava Vasiljevića u dvorani Stare gimnazije u Prištini 1920. godine prva samostalna izložba u tom delu Srbije. Sa slikarstvom je Vasiljević nastavio da se bavi i u Kruševcu. Njegovo umetničko delo otuda se deli na školski, ratni, prištinski i kruševački deo. Crtao je portrete i pejzaže.