IN MEMORIAM: Voja Marjanović (1934-2021), istaknuti kritičar u oblasti literature za decu, ostavio bogat književni opus

Detinjstvo i ratne godine proveo je na relaciji između Beograda i rodnog Uba, gde je učio školu u porti gradske crkve. Posle rata njegova porodica pretrpela je nepravednu nacionalizaciju od strane komunista, koji su njegovim uzornim roditeljima i ugostiteljima oduzeli imovinu. Posle završene gimnazije upisuje studije jugoslovenske književnosti u Beogradu i diplomira 1960. godine.

Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1978) sa temom "Pripovedački svet Branka Ćopića". Sa profesorom Todeom Čolakom priređuje Čitanku za sedmi razred, koja je doživela osam izdanja u Zavodu za izdavanje udžbenika i nastavnih sredstava. Dvadesetak godina radio je u Medicinskoj školi, a potom na Pedagoškoj akademiji za vaspitače na Dedinju, gde je i penzionisan.

Putovao je i obilazio mnoge zemlje (Engleska, Rusija, Bugarska, Grčka, Mađarska, Belgija, Češka, Švajcarska, Austrija, Italija, Turska, Azerbejdžan, SAD). Učestvovao je na brojnim književnim festivalima ondašnje Jugoslavije: od "Kurirčeka" u Mariboru do "Zmajevih dečjih igara" u Novom Sadu. Jedan je od osnivača književnog kluba "Branko Ćopić" u Beogradu.

Prvu knjigu "Detinjstvo i poezija" objavljuje 1968. godine. Od tada pa sve do svoje smrti neprestano radi, piše i objavljuje. Za sobom je ostavio vrlo bogat i raznorodan književni i naučni opus od 85 žanrovski različitih knjiga za decu i odrasle. Naravno, najveći deo zauzimaju knjige za decu i mlade, koje je pasionirano i pedantno preporučivao čitaocima časopisa ("Savremenik", "Bagdala", "Stremljenja") i listova ("Književne novine", "Politika", "Borba", "Večernje novosti", "Prosvetni pregled"). Dobitnik je brojnih priznanja za svoj književni i naučni rad, među kojima nagrade Zmajevih dečjih igara, Povelje za životno delo Udruženja književnika Srbije, "Sima Cucić", "Vitezove" povelje za životno delo i dr. Desetine knjiga posvetio je književnom stvaralaštvu Branka Ćopića ("Ćopić ili prisutnost", "Kazivanja o Ćopiću", "Ćopićev svet detinjstva", "Vertikale trajnog Ćopića"...).

Marjanović je pripadao onim kritičarima sa moralnom obavezom i mentorskim iskustvom, koji argumentovano i bez pardona, vrlo autoritativno i dobronamrno, iskazuju svoje sudove i saznanja. Iz niza njegovih izdanja izdvajaju se udžbenici, antologije, studije i ogledi: "Lica i naličja dečje književnosti", "Književnost za decu i mlade", "Moji pogledi", "S piscima i knjigama", "Da ili ne", "Nova antologija srpske poezije za decu i mlade", "Kritički mozaik", "Književna razmatranja" i dr.

Gordana Maletić je priredila knjigu razgovora sa profesorom Marjanovićem "Detinjstvo kao mit" (2006), koja prati njegov životni i literarni put. O Marjanovićevom bogatom i raznorodnom stvaralaštvu veoma afirmativno pisali su naši ugledni književni kritičari, pisci i publicisti, kao što su: Čedomir Mirković, Radojica Tautović, Boško Novaković, Tihomir Petrović, Milosav Buca Mirković, Radomir Životić, Živan Živković, Pero Zubac, Milenko Maticki, Mićo Cvijetić, Miomir Milinković, Nikola Cvetković, Predrag Jašović i mnogi drugi. Svi su saglasni u oceni i doprinosu Marjanovićevog stvaralačkog angažmana u oblasti književnosti za decu, ali i književnosti za odrasle. Naime, Marjanović je često pisao eseje, oglede i prikaze o savremenim piscima i pesnicima, trudeći se da njegova preporuka i visprena kritička opservacija dopre do čitalaca.

Odlazak profesora Marjanovića predstavlja veliki gubitak za našu nauku, a posebno za književnost za decu i mlade.