SOKAK NEBOJŠE GLOGOVCA U SRCU PRESTONICE: Sutra usvajanje inicijative da slavni glumac dobije ulicu u Beogradu
KOMISIJA za spomenike i imena trgova i ulica Grada Beograda sutra će zvanično usvojiti inicijativu da preminuli glumac Nebojša Glogovac dobije ulicu u prestonici, a ta inicijativa naći će se na dnevnom redu Skupštine grada 12. marta, izjavio je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.
On je istakao da je siguran da će inicijativa biti izglasana jednoglasno u Skupštini grada i da će deo ulice Strahinjića bana, odnosno deo između Francuske i Skadarske ulice, koji je pre nekoliko godina rekonstruisan i pretvoren u pešačku zonu, poneti ime "Sokak Nebojše Glogovca".
- Glogovac je inače živeo u blizini i ima neke pravde i lepo je što je njegova ulica na Dorćolu, odnosno delu grada gde je živeo - kazao je Vesić.
Dodao je da je taj urbani džep izabran da ponese ime Nebojše Glogovca uz konsultacije s njegovom porodicom, kolegama glumcima i Jugoslovenskim dramskim pozorištem.
Podsetio je da je neophodno da prođe tri godine od nečije smrti kako bi se pokrenula inicijativa da ta ličnost dobije ulicu u Beogradu.
- Nebojša Glogovac nas je napustio pre malo više od tri godine. Svojom kratkom karijerom ostavio je dubok trag u našoj kulturi i u našem društvu. Siguran sam da će se Nebojše Glogovca generacije glumaca sećati, ali na ovaj način pokazujemo i zahvalnost za ono što je uradio za naš grad - kazao je Vesić.
Osim toga, Skupština grada Beograda donela je odluku i da podrži i nagradu koju će dodeljeviti Jugoslovensko dramsko pozorište, a koja će se zvati Nebojša Glogovac i dodeljivaće se najboljem mladom glumcu.
- Na taj način želimo da primerom Nebojše Glogovca afirmišemo mlade glumce i pokažemo im put kojim treba da idu kako bi postali veliki glumci i ostavili dubok trag u kulturi - naveo je Vesić.
Nebojša Glogovac rođen je 1969. godine u Trebinju, a glumačku karijeru započeo je u Ateljeu mladih u Pančevu.
Od Jugoslovenskog dramskog pozorišta, 1966. godine dobio je stipendiju, a prvu ulogu u predstavi "Velika pljačka", u režiji Dejana Mijača na sceni Ateljea 212.
U Jugoslovenskom dramskom pozorištu, čiji je član bio od 1996. godine, igrao je u 20 pozorišnih predstava, a osim u matičnom pozorištu igrao je u predstavama u Crnogorskom narodnom pozorištu "Ribarske svađe", Pozorištu Boško Buha "San letnje noći", Teatru Ulises "Oluja" i "Pijana novembarska noć", Zvezdara teatru "Kontuzov", "Srpska drama" i predstavi "Parabelum" Poslednja uloga i poslednja odigrana predstava u Jugoslovenskom dramskom pozorištu bila je "Hamlet", 13. decembra 2017. godine.
Prvu filmsku ulogu i to glavnu ostvario je 1993. godine u kratkometražnom filmu "Rekvijem za jedan san".
Igrao je glavne uloge u ostvarenjima "Ubistvo s predumišljajem", "Bure baruta", "Nebeska udica", "Kad porastem biću Kengur", "Klopka", "Hadersfild", "Žena sa slomljenim nosem", "Branio sam Mladu Bosnu", "Krugovi", "Ravna gora" i "Ustav Republike Hrvatske".
Višestruko je nagrađivan za uloge u pozorištu i na filmu, a izdvajaju se Sterijina nagrada, Car Konstantin u Nišu i Zlatna arena u Puli za najbolju mušku ulogu.
Preminuo je posle kratke i teške bolesti na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu, 9. februara 2018. godine.