KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (6.) : Složena slika teških vremena

RADIVOJE MIKIĆ (Beograd)

1. "TAMNA PUČINA" Dragan Stojanović (DK "Studentski grad")
2. "GALGAL", Zlata Kocić (NB "Stefan Prvovenčani")
3. "ŽETELICA I ŠUMANOVIĆ", Dragan Lakićević ("Partenon")
4. "KRITIČKI OPISI", Marko Nedić ("Akademska knjiga")
5. "ZNACI RASPOZNAVANjA", Dragan Hamović (Catena mundi)

Dragan Stojanović, dokazani tumač književnosti vrlo visoke mere, iz godine u godinu, nameće se i kao sve značajniji prozni pisac. Kratki roman "Tamna pučina"donosi jednu složenu sliku dramatičnih vremena i suptilno raskriva unutarnji svet moralno izuzetno osetljivog pojedinca, koji u dramatičnim zbivanjima uspeva da očuva svoj integritet. Zlata Kocić već neko vreme je u samom vrhu savremene srpske poezije, posebno onog toka koji se može označiti kao poezija koja izrasta na religijski intoniranom tumačenju sveta, ali uz podrazumevano prisustvo i nasleđa avangardne književnosti, naročito ruske avangarde, dok, opet, Dragan Lakićević, uzimajući jedan tako zahtevani u srpskoj književnosti visoko uzdignut oblik kao što je sonet, nastoji da pokaže kako moderni pesnik u delima likovne umetnosti može da pronađe onaj podsticaj koji će ga odvesti u sfere čisto lirskog tumačenja sveta. Marko Nedić i Dragan Hamović, dva važna tumača srpske književnosti, pokazuju svojim novim knjigama kako se i kretanjem u vrlo širokom tematskom prostoru može doći do slike krupnih književnih promena, na jednoj strani, i do onoga što oblikuje lik jedne nacionalne kulture, njenu unutarnju konstantu, na drugoj strani.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ZORANA OPAČIĆ (Beograd)

1. "SRPSKA KULTURA U 18. I 19. VEKU" Petar Pijanović (Matica srpska)

2. "O SVETLOSTI STARIJOJ OD NESREĆE",
Aleksandar Jovanović (Institut za književnost i umetnost)
3. "KRITIČKI OPISI: OGLEDI O SRPSKOJ PROZI",
Marko Nedić ("Akademska knjiga")
4. "ZNACI RASPOZNAVANjA",  Dragan Hamović (Catena mundi / Institut za književnost i umetnost )
5. "ANDRIĆ I JADRAN", Svetlana Šeatović (Andrićev institut)

KAO višeugaona prizma u sagledavanju raznorodnih aspekata i uticaja koji su formirali duh i kulturu srpske kulture novog doba, posebnim izdvajanjem ključnih tačaka srpske književnosti, nauke i umetnosti 18. i 19. veka, studija Petra Pijanovića predstavlja dragoceni doprinos srpskoj nauci. Knjiga Aleksandra Jovanovića rezultat je dugotrajnog posvećeničkog bavljenja modernom poezijom. Polazeći iz uverenja da vrhunska poezija "iznutra obasjava" i oplemenjuje čitaoca, aktivirajući u njemu svest o književnokulturnoj vertikali, autor se usredsređuje na tumačenje pojedinačnih pesama, od Rakića i Disa do Ivana V. Lalića i Tešića. Tumačenjem proznih postupaka značajnih srpskih pisaca u knjizi eseja Marka Nedića ukazuje se na neke bitne evolutivne promene u savremenoj srpskoj književnosti. Polazeći od protivrečnih samopercepcija unutar polja srpske kulture, u svojoj monografiji Hamović istražuje odnos savremenih pesnika, esejističara i naučnika prema istorijskom i kulturnom pamćenju, kao dubinskim resursima sopstvene kulture. Monografija Svetlane Šeatović posvećena je kulturološkim i geografskim aspektima jadranskog prostora u književnom stvaranju i životu Ive Andrića, kroz ukazivanje na poetičke osobenosti njegovog dela, kao i kroz tumačenje mentaliteta čoveka kopna i čoveka mora.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ĐORĐE PISAREV (Novi Sad)

1. "PRAVI ŽIVOT GOSPODINA STAJNICA" Srba Ignjatović ("Presing")
2. "KONAČNI IZVEŠTAJI O RAVNOTEŽI",
Franja Petrinović, ("Akademska knjiga")
3. "DUGO PUTOVANjE U TABARU", Milan Micić ("Agora")
4. "STENjAK CRNjANSKOG", Milivoj Nenin (Arhiv Vojvodine)
5. "ONO MALO SOLI",
Selimir Radulović ("Prometej"/RTV NS)

LEPA, pomalo "starinski" ispisana knjiga priča (potencijalni roman?) Srbe Ignjatovića kao da nas vraća u ona herojska vremena moderne književnosti kada se nudila istinska literatura, a ne samo koncept ili gomilanje reči i stranica, što se često dešava sa prozom savremenika. I gospodin Stajnic, kao junak, "preti" da opravdano zauzme svoje mesto u panteonu stalnih književnih artefakata. Označiti znači i prepoznati i prisvojiti, ali i steći i osvojiti, sprovodi i dalje Petrinović svoju već prepoznatljivu narativnu strategiju kojom obeležava identitet (i koordinate) Svog Grada. Zaista, a šta je drugo klasična književnost ako ne označavanje i prepoznavanje, pa na kraju i tumačenje života? Micićevi junaci nastavljaju u dobro prepoznatljivom, oplemenjenom, istančanom i rafiniranom pavićevskom plesu da tragaju za lepotom i smislom, a dve esejističko-kritičarske knjige zatvaraju ovaj izbor: Nenin ispisuje svoje "detektivske priče" dajući smisao zagonetnim momentima iz sudbine i stvaralaštva Crnjanskog, dok Selimir Radulović nudi obilje zapisa o svojim savremenicima - žetva mnogih godina! - pretvarajući svoju knjigu u sopstvenu tačku Alef u kojoj se, pravoverno, seku ne samo njegova prošlost, sadašnjost i budućnost.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

STEVAN JOVIĆEVIĆ (Beograd)

1. "TAMNA PUČINA", Dragan Stojanović (Dom kulture "Studentski grad")
2. "GALGAL", Zlata Kocić (NB "Stefan Prvovenčani")
3. "TO MORA DA SAM TAKOĐE JA", Saša Radojčić ("Arhipelag")
4. "ZNACI RASPOZNAVANjA", Dragan Hamović (Catena mundi i Institut za književnost i umetnost)
5. "TEKST IZA TEKSTA", Radivoje Mikić (NB "Stefan" Prvovenčani")

VANREDNO stilizovano ispripovedan, novi roman D. Stojanovića sadržajno je usredišten oko sudbine junaka što u kolopletu svetskoistorijskih lomova pokušava da odgonetne one tamne rubove vlastite svesti, savesti i osećajnosti. Pesničkim zbirkama Z. Kocić i S. Radojčića zajedničko je nastojanje njihovih tvoraca da dopru do jednog zamišljenog nivoa jezika gde svaki njegov zvuk nije u arbitrarnoj već u prirodnoj vezi sa stvarima: dok Z. Kocić energiju sakralnog doseže u onome što ima folklorno-mitološku i biblijsku osnovu, dotle Radojčić poetsku snagu crpi iz onog što dolazi iz obzora sećanja i razorne stišanosti pesničkoga subjekta, filozofski zapitanog pred dramom ljudske egzistencije. Ostajući dosledno ukorenjen u onome što je matično i svoje, D. Hamović još jednom posreduje ideju da bez tumačeve vere u tradiciju i ovu i ovakvu stvarnost nema ni vere u književnost u kojoj ta tradicija i stvarnost naprosto uvek moraju odjeknuti. U knjizi kritičkih ogleda čiji su smisaoni i interpretativni potencijali pre svega pohranjeni u opsežnome tekstu posvećenom tumačenju poezije V. Pope, R. Mikić iznova se potvrđuje kao skrupulozni poetski stručnjak i nezaobilazni književni analitičar čija reč ima zavidnu težinu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

VLADIMIR B. PERIĆ (Kragujevac)

1. "SENTIMENTALNO VASPITANjE JUNAKA ROMANA",
Đorđe Pisarev ("Agora")
2. "ŽIVOT I JA SMO KVIT!: (VIBERPUNK POEZIJA)",
Dragan Bošković (KC Novog Sada)
3. "PRIVREMENI BORAVAK", Jasmina Topić ("Arhipelag")
4. "MEHANIČKI MONSTRUMI", Siniša Tucić ("Enklava")
5. "OSTACI SVETA", Igor Marojević ("Dereta")

PARADOKSALNI fikcioni svetovi koji kroz naraciju osporavaju figuru pisca, mozaična mikroproza u koju je sabijen moto, parabola i metapoetički komentar, kao i anticipacija koronaproze, tvore srž Pisarevljevih priča. Izrazita empatija prema ranjivom čoveku u svetu u kome vlada tiranija trenutka i imperativ brzine, karakteriše novo poetsko ostvarenje Dragana Boškovića. Čulna poezija Jasmine Topić, u kojoj je entropija mnoštva privatnih, intimnih, malih stvari ukomponovana u energičnu poetsku polifoniju, predstavlja kako putopisno kretanje po meridijanima i paralelama (Melburn, Rovinj, Berlin) tako i sjedinjavanje tela i prirode, gde sopstvo postaje svojevrsni pejzaž u dodiru sa drugim lirskim subjektima. Pesme Siniše Tucića progovaraju o civilizacijskim čudovištima koja prete da unište srž ljudskosti. Enklavu, bezbedni prostor, poeta vidi u dečjem svetu i u tom prostoru lirski subjekat pronalazi utočište od ekonomskog scijentizma i demona kapitalizma. Jezgro Marojevićevih romana čini stavljanje čoveka iznad ideologije, istorijskih ratnih stereotipa i problematizacija opozicije žrtva/zločinac kroz rotiranje tačaka gledišta različitih naratora.