KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (3): Dobro i zlo u smutnom vremenu

STOJAN ĐORĐIĆ (Beograd):

1. "KRITIČKI OPISI", Marko Nedić ("Akademska knjiga")

2. "PUTEVI SRPSKE NAUKE O KNjIŽEVNOSTI", Jovan Pejčić (SKZ)

3. "DUGO PUTOVANjE U TABANU", Milan Micić ("Agora")

4. "PRATEĆI VOKALI", Laslo Blašković ("Arhipelag")

5. "OSTACI SVETA", Igor Marojević ("Dereta")

Više decenija M. Nedić se uspešno bavi i književnom kritikom i književnoistorijskim istraživanjima. Ogledima o našim poznatim piscima, od Vuka Karadžića i narodne književnosti do Kiša i Pavića, Nedić otkriva magistralne tokove i kontinuitete u evolutivnim procesima srpske proze. J. Pejčić istražuje istoriju istorije srpske književnosti, to jest, rekonstruiše onaj tok književno--istorijskog procesa u kojem srpska književnost saznaje i vrednuje sebe kao celinu, koja postaje sve moćniji činilac njenog razvoja i trajanja u vremenu. Takav autorov uvid je prvorazredni rezultat u našoj savremenoj nauci o nacionalnoj književnosti. M. Micić uspeva da obnovi pripovedanje sa naglašenim poetskim elementima tako što prelazi sa tradicionalnih elemenata i postupka na metaforične i simboličke figure i shematizacije i oblikuje novu sliku sveta u znaku povišene umetničke senzibilnosti. Postmodernističkim replikama paradoksalnih modernističkih motiva i konfabulacijama iz savremenog života L. Blašković oblikuje umetničku interpretaciju čije se klatno kreće između emotivne distance i groteske. I. Marojević obrađuje najtraumatičnija istorijska iskustva masovnog ubijanja ljudi u ratovima i logorima u 20. veku, čime podiže svoje spisateljske ambicije na novi nivo, i pri tome ostaje privržen svom spisateljskom usredsređivanju na problem pojedinačne egzistencije.

* * * * * * * * * * * * * * * * * *

SLAĐANA JAĆIMOVIĆ (Beograd)

1. "TAMNA PUČINA", Dragan Stojanović (Dom kulture "Studentski grad")

2. "O SVETLOSTI STARIJOJ OD NESREĆE", Aleksandar Jovanović (Institut za književnost i umetnost)

3. "SRPSKA KULTURA U 18. I 19. VEKU", Petar Pijanović (Matica srpska)

4. "ANDRIĆ I JADRAN", Svetlana Šeatović (Andrićev institut)

5. "ROMAN PROTIV ROMANA", Radivoje Mikić ("Albatros plus")

Suočavajući delovanje dobra i zla u smutnom toku istorije, Dragan Stojanović je u romanu "Tamna pučina" oblikovao uzbudljivu, složenu i višeslojnu priču u kojoj se preispitivanje istorije ukršta sa verom u umetnost. U knjizi Aleksandra Jovanovića "O svetlosti starijoj od nesreće - eseji o srpskoj poeziji i kulturi" sabrani su eseji i književnokritičke studije o poeziji i kulturi, a ova knjiga predstavlja dragocen doprinos dubljem razumevanju i tumačenju najvećih srpskih pesnika prošlog i ovog veka. Studija "Srpska kultura u 18. i 19. veku" Petra Pijanovića, koja je prirodan nastavak autorovih prethodnih istraživanja, ozbiljno je i razgranato promišljanje raznorodnih vidova srpske kulture u ovom burnom i prekretničkom periodu. Svetlana Šeatovića u studiji "Andrić i Jadran" relativizuje ustaljenu recepciju Andrića kao pisca Bosne, te stavljajući težište na mediteranski kompleks, pokazuje kako uz novu perspektivu i drugačiji interpretativni pristup opus velikog pisca nudi dodatne mogućnosti za nova čitanja i razumevanja. Tumačeći poetiku proze Radovana Belog Markovića, Radivoje Mikić u studiji "Roman protiv romana" Markovićeve romane posmatra kao radikalan i dosledno izveden književni eksperiment, u kojem se ovaj književni žanr "razromanio" i uspostavio izvan čitalačkog horizonta očekivanja.

* * * * * * * * * * * * * * * * * *

JASMINA TONIĆ (Beograd)

1. "KNjIGA NESTAJANjA", Ana Ristović ("Arhipelag")

2. "TAMNA PUČINA", Dragan Stojanović (Dom kulture "Studentski grad")

3. "ĐULIĆI I UVEOCI", Nikola Živanović ("Presing")

4. "MUTNI NAGOVEŠTAJ KIŠE", Jelena Lengold ("Arhipelag")

5. "TEKST IZA TEKSTA", Radivoje Mikić (NB "Stefan Prvovenčani")

Prozna i esejistička "Knjiga nestajanja" Ane Ristović jedinstvena je, nesvakidašnja i svojevrsna lirska enciklopedija predmeta koji su nestali iz našeg iskustva. "Tamna pučina" Dragana Stojanovića izuzetno je pripovedačko ostvarenje o istoriji jedne beogradske građanske porodice i njenog glavnog junaka preko čije sudbine se lome nesrećne okolnosti jednog doba. Provokativnost i poetska osobenost pesama "Đulići i uveoci" Nikole Živanovića, zasnovane na paradoksu, ukrštanju lirskog i empirijskog i različitih vremenskih ravni, čitaocu nudi jednu drugačiju i neobičnu sliku pesnikove i naše stvarnosti. Pesnička knjiga "Mutni nagoveštaj kiše" Jelene Lengold jedinstvena je zbirka pesama lirske svakodnevice jednog istinskog i duboko proživljenog pesničkog sveta. U knjizi "Tekst iza teksta", kroz oglede o poeziji istaknutih srpskih savremenih pesnika, Radivoje Mikić znalački i precizno razmatra i osvetljava najvažnije poetske ravni njihovog stvaralaštva.

* * * * * * * * * * * * * * * * * *

MILAN ANĐELKOVIĆ (Beograd)

1. "TAMNA PUČINA", Dragan Stojanović (Dom kulture "Studentski grad")

2. "GALGAL", Zlata Kocić (NB "Stefan Prvovenčani")

3. "TO MORA DA SAM TAKOĐE JA", Saša Radojčić ("Arhipelag")

4. "TEKST IZA TEKSTA", Radivoje Mikić (NB "Stefan Prvovenčani")

5. "ZNACI RASPOZNAVANjA", Dragan Hamović (Catena mundi, Institut za književnost i umetnost)

Premda nam savremenost drugačije zapoveda, valjalo bi da u danima kada se o knjigama govori pomenemo Branimira Šćepanovića, Iva Tartalju, Milutina Petrovića - ljude kojima dugujemo, a koji su tiho otišli sa ovoga sveta. O knjigama, međutim, moglo bi se govoriti kao o živim glasovima kulture: D. Stojanović napisao je roman koji otkriva junaka u nezahvalnom položaju, u svetu koji se menja po zakonima istorije, dok dublji slojevi dela skrivaju metafizičku zebnju. Z. Kocić prepoznatljivim poetskim glasom otkrila je još jedan prostor duše - u reči što je i kovitlac i otkrivenje, a S. Radojčić pokazao "osećanje za jezik i za unutrašnju samoću", misaoni dijalog i mnogo toga još. Da su u poeziji jednog jezika sve tajne naroda i da jezik, kulturu i značaj tradicije možemo sagledati tek iz ponovnih čitanja i tumačenja, i kakvo je tumačenje koje nam to omogućava vidi se u knjizi R. Mikića. Kao što se u esejima D. Hamovića vide naučno utemeljena preispitivanja koja su ne samo putokaz za samorazumevanje srpske književnosti već i prilozi njenom očuvanju.