KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (2): Dometi srpskih prozaista

SRBA IGNjATOVIĆ (Beograd):

1. "OSTACI SVETA", Igor Marojević ("Dereta")

2. "KUD NESTADE NEBO ROSULjE", Gordana Vlahović ("Agora")

3. "KRITIČKI OPISI", Marko Nedić ("Akademska knjiga")

4. "PLAMENITI KALEMCI", Mića Cvjetić ("Svet knjige")

5. "STIL KAO SVET DELA", Sonja Milovanović ("Povelja")

U Marojevićevom romanu se prepliću Španski građanski rat, Drugi svetski rat i potonji građanski polom na našim prostorima, ne mimoilazeći Jasenovac i NATO nasilje. Akteri o svemu tome nemaju jedinstveno mišljenje: klackalica za i protiv traje. Vlahovićeva je u lirskoj i romanesknoj povesti, oplemenila elemente moguće porodične hronike doseljenika na Kosovo i Metohiju, potonjih izgnanika, odabirom specifičnog jezičkog, ekavsko-ijekavskog amalgama. Nedić je, izvesno, jedan od naših ponajboljih znalaca i tumača starije i savremene srpske proze. To potvrđuje i njegova nova knjiga koja se otvara ogledima posvećenim Vuku, S. M. Ljubiši i J. Veselinoviću, da bi se potom, preko D. Vasića, Andrića, Crnjanskog i Kašanina, stiglo do B. Petrovića, D. Popovića, M. Bulatovića, G. Olujić i M. Pavića. Na čelu knjige Cvijetića je opsežan esej o zaboravljenom spevu Laze Kostića i polemici koju je on svojevremeno izazvao. Cvijetić ovu temu elaborira sa strašću pisca i akribijom naučnika, da bi potom, razvio široku paletu kritičkih osvrta na niz dela svojih savremenika. Stilistička pronicanja S. Milovanović osvedočena su razmatranjima osobenog pesničkog dela Novice Tadića, B. Miljkovića, B. Petrovića, B. Radovića, M. Tešića i Ž. Nedeljkovića.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

DUŠICA POTIĆ (Beograd)

1. "ZNATI UNAPRED", Jasmina Ahmetagić

(Institut za srpsku kulturu, Priština, Leposavić)

2. "NEMOGUĆI ZAVIČAJ", Stevan Bradić (Fondacija "Stanislav Vinaver")

3. "O SVETLOSTI STARIJOJ OD NESREĆE", Aleksandar Jovanović,

( Institut za književnost i umetnost)

4. "SRPSKI (O)KVIR", Igor Perišić (Institut za književnost i umetnost)

5. "PIŠEM TI PRIČU", Ljiljana Pešikan Ljuštanović ("Akademska knjiga")

Ovogodišnje glasove namenjujem svojim kolegama, tumačima književnosti. Da mogu, dala bih svih pet glasova Igoru Perišiću. Ovako - jedan glas za njegovu knjigu. Teorijski temelj i dobro poznavanje srpske i ine književnosti, Perišić dopunjava nervom tumača koji traži i nalazi provokativne teme iz domena aktuelne teorije. Knjiga J. Ahmetagić posmatra fenomen paranoje ne samo kao zdravstveni problem pojedinca, već i kao društvenu činjenicu koja se širi i ka modelovanju kulture i književnosti. Obrazac paranoidne strukture ličnosti i paranoidnog, Ahmetagićeva pozicionira u lik Sofoklovog Ajanta i posmatra njegove vidove i varijetete u delima srpskih prozaista. Lj. P. Ljuštanović glas dajem i zato što je razvila teorijsko-metodološki okvir jer to nije tako česta odlika njene generacije tumača. U novoj knjizi, autorka iz ugla vrsnog poznavaoca narodne književnosti, folklora i srpske književnosti analizira stvaralačku povezanost usmene i pisane književnosti i kulture. Knjiga A. Jovanovića plod je dugogodišnje posvećenosti proučavanju srpske poezije. Knjiga u dve celine demonstrira dva različita pristupa pesnicima, minucioznu usmerenost na poetski teksts jedne strane, kao i sintetički pogled na veće segmente opusa pojedinih pesnika u kontekstu srpske književnosti i kulture. Knjiga S. Bradića bavi se režimima čulnosti u pesništvu Miloša Crnjanskog. Promišljeno čitanje Crnjanskog pokazuje da se o velikim piscima uvek može reći nešto novo.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ALEKSANDAR KOSTADINOVIĆ (Niš)

1. "PODSTANAR", Filip Grujić ("Lom")

2. "NEMAJU SVE KUĆE DVORIŠTE", Katarina Mitrović ("Enklava")

3. "ISUS MEĐU DOJKAMA", Vladana Perlić ("Lom")

4. "U STVARI NIŠTA", Dobrivoje Hadži Milivojević (Niški kulturni centar)

5. "OKO PODNEVA", Zoran Ž. Paunović ("Balkanski književni glasnik")

U godini za nama, kada je knjiga teže pronalazila put do čitalaca, a kada su se neka nova pitanja i problemi nametnuli kao prioritet, izdvajam one knjige koje uprkos svim okolnostima vraćaju radost čitanja, ne dozvoljavajući pri tome bilo kakav nostalgičan pogled u "staru normalnost". Preispitivanje žanrovskih okvira i pogodbi, uspostavljanje nekonvencionalnog režima vidljivosti, oneobičavanje realizovano izborom naročite perspektive izlaganja, rebelijanstvo i provokacija, parodija, crni humor i groteska, predstavljaju razloge (ne obavezno ovim redosledom) zbog kojih svoj glas dajem "romanu u stihu" Katarine Mitrović, "šetnjopisima" Zorana Paunovića, "basnama o teškim dušama" Hadži Milivojevića i "ljubavnim pesmama" Vladane Perlić. Posebno izdvajam roman Filipa Grujića, čiji junak-pripovedač bez prošlosti i iskustva, inventivno uposlen na zadacima introspekcije, stavlja čitaoca pred zapitanost; da li je reč o pukom literarnom konstruktu, realizaciji jedne od najpopularnijih estetičkih i književnoteorijskih koncepcija 20. veka ili je pak reč o autentičnom glasu generacije koja dolazi.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KATARINA PANTOVIĆ (Novi Sad)

1. "NIŠTA NIJE NIČIJE", Bojan Savić Ostojić ("Kontrast")

2. "EPIZODISTI I JUNACI", Vladislava Vojnović ("Laguna")

3. "USTA MI PUNA VIŠANjA", Aleksandar Tanurdžić ("Prometej")

4. "ISPOD MAJICE", Marija Ratković ( "Kontrast")

5. "KLEPSIDRA", Đorđe Kuburić (Kulturni centar Novog Sada)

Čini se da se tokom burne 2020. godine pojavio veći broj ubedljivijih proznih rukopisa, naročito kada je reč o romanu. Ipak, zbirka priča Vladislave Vojnović "Epizodisti i junaci", svedoči o dominantnosti i uzbudljivosti ovog žanra kada mu pristupi talentovan autorski glas. Bojan Savić Ostojić, na tragu svog prethodnog dela, u romanu "Ništa nije ničije" besprekornim stilom i inventivnim jezikom plete svojevrsnu metapriču o knjigama i njihovim (nekad neočekivanim) vlasnicima. Roman prvenac Aleksandra Tanurdžića "Usta mi puna višanja" na lirski način donosi potresnu priču o detinjstvu i odrastanju obeleženih traumom koje za posledicu ima večito previranje i dubinsku podeljenost ličnosti. Još jedan roman prvenac je "Ispod majice" Marije Ratković, pitak roman koji autentično prikazuje "majndset", stil života i emotivne i egzistencijalne nedoumice nadolazeće generacije. Najzad, deveta pesnička zbirka "Klepsidra" Đorđa Kuburića, izoštrava pesnikov osećaj za intertekstualnost, naglašavajući mitopoetsku i autopoetičku dimenziju pesništva.