SKANDALOZNA AMERIČKA KRITIKA "DARE IZ JASENOVCA": To je srpska rasistička propaganda
FILM "Dara iz Jasenovca", domaći kandidat za "Oskara" koji prikazuje stradanje našeg naroda u ozloglašenom hrvatskom koncentracionom logorukroz vizuru devojčice , od svog nastanka se nalazi na udaru kritika.
Foto: Promo
Prvo je film bio na udaru hrvatskih filmskih kritičara, koji su lamentirali zbog toga što Srbi ulažu u filmove u kojima su Hrvati prikazani kao "loši momci", dok hrvatska država ne radi ništa po tom pitanju.
Međutim, nova skandalozna kritika Džeja Vajsberga, kolumniste američkog časopisa "Varajeti" ima mnogo mračniji ton i trudi se da dokaže kako je srpski film o Jasenovcu - propaganda koja ima za cilj teritorijalno širenje i ekspanziju rasističke politike.
Vajsberg je dakle, uspeo da napiše skandaloznu "kritiku" koja je prevazišla svaki hrvatski uradak o "Dari iz Jasenovca".
On u tekstu pod naslovom "Film o holokaustu sa upitnim namerama" navodi da je "Dara iz Jasenovca" Predraga Gage Antonijevića „tanko prerušena propaganda, koja cinično koristi holokaust da progura nativističku agendu“.
Kako piše Vajsberg, vreme je da se zapitamo da li postoji hiperprodukcija filmova o Holokaustu. Iako "Dara iz Jasenovca" ne pati od stereotipnog prikazivanja uništavanja čitavih naroda u Drugom svetskom ratu, već priča malo poznatu priču o klanici u "državi" koja je jedina u Evropi na industrijskom nivou ubijala i decu.
- Svedočanstvo je ludosti industrije holokausta da neskrivena srpska nacionalistička propaganda ogrnuta velom filma o Holokaustu, poput "Dare iz Jasenovca“ može naći distribuciju van svoje rodne zemlje. Manje iznenađuje to što je film predat na razmatranje za "Oskara" - piše Vajsberg.
Nakon što je objasnio radnju filma Vajsberg citira Jovana Bajforda, koji je rekao kako je "srpska patnja namerno povezivana sa Holokaustom", da bi se tobože stekle međunarodne simpatije i legitimizovale teritorijalna širenja koja idu ruku pod ruku sa rasističkom politikom.
Opet imamo prilike da svedočimo neverovatnoj mentalnoj gimnastici jednog (uticajnog) čoveka, gde se u filmu čija je poenta da prikaže stradanje nevinog deteta vidi opasno propagandno oružje teritorijalne ekspanzije i rasizma.
Pitanje je zašto Vajsberg nije digao glas protiv "hiperprodukcije filmova o Holokaustu" kada je snimljena "Šindlerova lista" ili "Šoa", već je to naglo zasmetalo kada je snimljen film koji prikazuje zapadnjacima potpuno nepoznatu i jezivu epizodu Drugog svetskog rata.
Ili je možda potrebno da se snimaju samo filmovi o stradanju podesnih naroda, dok je sve ostalo samo propaganda.