KNJIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (12): Dela snažne mašte

SAŠA RADOJČIĆ (Sombor)

1. "VIDI, VIDI", Slobodan Zubanović, ("Arhipelag")
2. "ZAVIJANjE ZA OLIGARHOM", Vladimir Kopicl, (KC Novi Sad)
3. "OTKUP", Andrija Radulović, (KD "Njegoš")
4. "ZAPIS NA STUBU, JERUSALIMSKOM", Selimir Radulović, ("Laguna")
5. "TU", Ana Ristović, ("Arhipelag")

S. Zubanović je do svoje nove knjige došao, kako sam navodi, prazneći fioke. Tako je od ostataka i viškova svog 50 godina dugog pesničkog rada sačinio jednu od najubedljivijih pesničkih zbirki prošle godine. V. Kopicl je ostao veran svojoj varijanti postmodernističke jezičke poezije, koja se oslanja na efekte citata i parafraza široko zahvaćenog medijskog prostora, u knjizi koja se može čitati i kao neka vrsta poetskog putopisa. Liriku A. Radulovića na formalnoj ravni odlikuju svedenost iskaza i sveže, originalne slike, a na značenjskoj ravni suočavanje sa krajnjim pitanjima pevanja i egzistencije. Dosledan svojoj poetici apsolutnog poverenja u smisao i suprotstavljanja sumnji kao karakterističnom stavu epohe, S. Radulović demonstrira srodnost pesničkog i bogotražiteljskog načina govora. A. Ristović kroz čitavu knjigu pesama traži povlašćeno mesto postojanja i govora o postojanju, ono nesumnjivo postojeće, ali neodredivo mesto, žižu u kojoj se susreću stvarnost i poezija, ono otvoreno i zagonetno "tu".

* * * * * * * * *

MLADEN VESKOVIĆ (Beograd)

1. "AUTOSEKCIJA", Srđan Srdić, ("Partizanska knjiga")

M. Bećković se od prvih svojih knjiga izdvojio izuzetnom veštinom da stvara poseban oblik i formu pesništva, a to je - poema, otuda i njegova nova knjiga pokazuje sve osobenosti stvaralaštva ovoga modernog klasika. Novom zbirkom pesama S. Radulović nastavlja poetski put na kojem pesma najneposrednije nastavlja mit, nasleđuje, prenosi i diversifikuje mit, polazeći od Starog i Novog zaveta. A. Ristović pesmama nastoji da osmisli, prepozna i izgovori čudesno mesto koje se traži i na moru i na kopnu, i u sebi i u svetu. Foto-novela u dramskom obliku N. Malovića maštovito povezuje trinaest zanimljivih, međusobno različitih književnih likova, koji pokušavaju da odgonetnu najveću tajnu Andrićevog života i dela. Roman S. Srdića suptilna je parodija trendovskog pisanja o književnosti i bavljenja jednog broja naših pisaca samih sobom u svojim knjigama, koja potvrđuje da je autor jedan od najboljih prozaista danas.

* * * * * * * * *

ĐORĐE PISAREV (Novi Sad)

1. "ZAVIJANjE ZA OLIGARHOM", Vladimir Kopicl, (KCNS)
2. "ZAPIS NA STUBU, JERUSALIMSKOM", Selimir Radulović, ("Laguna")
3. "KREVET-ZMIJA I MALA PROSVETINA ENCIKLOPEDIJA",
Dušan Radak, (BKC, Novo Miloševo)
4. "AZBUČNE MOLITVE", Zoran Đerić, (SKZ)
5. "PSIHOLOGIJA GRAVITACIJE", Nenad Šaponja, ("Prometej")

Desilo se sigurno ne slučajno, da je trenutni novosadski književni talas prevagnuo u korist poezije, iako je nesumnjivo da su objavljene i nekolike vrsne i vredne prozne knjige (Franja Petrinović, Milutin Ž. Pavlov, Milan Micić...), u pet pesničkih knjiga autora različitih generacijskih i poetskih senzibiliteta, od klasične (Radulović), preko različitih vidova moderne (Kopicl, Radak, Šaponja), pa do postmoderne (Đerić) poezije. Ne znam koliko je 2023. bila dobra za vino, nisam somelijer (a enolog još manje!), ali kao kakav-takav književni (znalac?) kritičar mogu da ustvrdim da je 2023. godina bila odlična za poeziju, pa se, i pored izbora za koji sam se odlučio, prelivalo i preko ivice bureta, a autori zbirki pesama za koje sam se odlučio poslagani su u linearnom sledu, hronološki, prema godinama rođenja.

* * * * * * * * *

TATJANA LAZAREVIĆ MILOŠEVIĆ (Smederevo)

1. "IZMEŠTENIK", Dragan Hamović, ("Prometej")
2. "DIMNI ZNACI", Đorđo Sladoje,  ("Štampar Makarije", GB "Žarko Zrenjanin")
3. "ZAPIS NA STUBU, JERUSALIMSKOM", Selimir Radulović, ("Laguna")
4. "ZAVETI I PREISPITIVANjA", Duško Babić, (Centar za srpske studije, SKZ)
5. "PREBOLEVANjE EVROPE: KONSTRUKCIJA EVROPE U SRPSKOJ KULTURI", Zoran Milutinović, ("Geopoetika")

Zbirka pesama D. Hamovića ostvaruje se kao velika sinteza jednog bogatog poetskog opusa.

Nošena snažnom imaginacijom, dubokom refleksijom o istorijskom i savremenom, intimnom i kolektivnom, uz obilje kulturnih referenci, ova knjiga je lirski sveznadar. Svet lirske zbirke Đ. Sladoja građen je postupno, kroz osam ciklusa, oko tema zavičaja, istorije i kolektivnog sećanja/zaborava, prirode, smrti, žrtve i večnosti, poezije i Boga. S. Radulović preispituje moć pesničkog jezika da iskaže religijsku misao o odnosu sveta, čoveka i Boga. D. Babić polazi od stava da "samu srž bića i trajanja" srpske književnosti čini "vitalni spoj zavetne i kritičke svesti". Autor samerava njenu identitetsku vertikalu od početaka do aktuelnog trenutka na primerima usmene književnosti, Njegoša, Kočića, Andrića, Crnjanskog i dr. Imagološka studija Z. Milutinovića sistematično analizira različite slike Evrope shvaćene kao sistem vrednosti i odstupanja od njih u srpskoj književnosti i kulturi prve polovine 20. veka.

* * * * * * * * *

MILOŠ PETKOVIĆ (Zaječar)

1. "OSLUŠKIVANjE LOSA", Petar Miloradović, (KC Novog Sada)
2. "ZBOGOM, DILANE", Danilo Đoković, ("Enklava")
3. "FJODOROV DžEZ", Dragoslav Dedović, ("Povelja")
4. "PSIHOLOGIJA GRAVITACIJE", Nenad Šaponja, ("Prometej")
5. "ZAPIS NA STUBU, JERUSALIMSKOM", Selimir Radulović, ("Laguna")

Dominantan lirski glas P. Miloradovića spaja dve realnosti, viđenu i promišljenu.

Uloga tumača koji, bez greške u kontekstu, postavlja pesničke slike na pripadajuća mesta.

Ono što čitaoca opčinjava u knjizi D. Đokovića jeste iluzorni svet koji počiva na događajima iz stripa "Dilan Dog" i kao takav, kroz elegantnu interakciju sa filmskim i muzičkim svetom, dovodi lirski subjekat u tačku preloma. Knjiga D. Dedovića veoma jednostavnog izraza, puna je pesničkih poruka obgrljenih muzikom. Pesnik nas ostavlja u sobi za razmišljanje ispunjenoj praznim bocama koje moramo ispuniti. Poezija N. Šaponje je za sve one koji su spremni da se suoče sa činjenicom da ne postoje jedinstvena rešenja, već da se do svakog pojedinačnog mora doći. Čitanjem i tumačenjem iznova. S. Radulović knjigom potvrđuje da pesništvo nije tu da isključivo traži odgovore o smislu postojanja ovog sveta i sveta iznad sveta, već da mu, u izvornom smislu, vera može biti vodilja.