KNJIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (7): Iskonsko u modernom duhu

JOVAN PEJČIĆ  (Beograd)

1. "ALCHAJMER KAFE", Ratomir Rale Damjanović ("Prometej")
2. "ZAPIS NA STUBU, JERUSALIMSKOM", Selimir Radulović ("Laguna")
3. "KNjIŽEVNOST S PREDUMIŠLjAJEM", Vladan Bajčeta ("Akademska knjiga")
4. "NAĆERTANIJE", Matija Bećković (SKZ)
5. "...I DRUGE PRIČE", Saša Knežević (MB "Istočno Sarajevo")

Radulović: poezija koja sluti, raskriva i izražava prerealnost i nadrealnost, mitske i jevanđeljske osnove čovekove duhovnosti - veru i Boga. Bećković: stihovi koji ljudsku suštinu i smisao povesnoga postojanja na zemlji osvetljuju alegorično-ironijski-groteskno, znači s ljubavlju, komično, nemilosrdno. Bajčeta: sistematičan naučnoknjiževni poduhvat izazovno zagledan u obe stvarnosti sveta, kreativne i društvene, na primeru života i dela značajnoga stvaraoca - Slobodana Selenića. Priče S. Kneževića: iskonsko u modernome ruhu: greh, strah, stid i stradanje likova iznutra, višom voljom osuđenih na sudar sa zbiljom i istinama života, na tugu i egzistencijalnu nigdinu. Pripovetke R. Damjanovića: volšebni motivi izlaska iz sebe, zaborava na red i ličnosnoga samosećanja, vrhunski oblikovana sekvencijalna elegijska distopija umu nedohvatne, nerazumljive i neshvatljive pravde nadnete nad svaku lepotu i sudbinu.

* * * * * * * * * *

DUŠICA POTIĆ (Beograd)

1. "KNjIŽEVNOST I LIBERALNA MISAO", Igor Perišić (Institut za književnost i umetnost)
2. "HVATAČ SUNCA", Marija Knežević ("Presing")
3. "SLIKE I PRILIKE", Đorđe Kuburić ("Povelja")
4. "TOBOGAN", Saša Radojčić (KC Novog Sada)
5. "CRNA ANĐELIJA", Srđan V. Tešin ("Arhipelag")

Obavešten, temeljan, provokativan, svoj, I. Perišić je intelektualac bez kompromisa. Svaka kultura treba da ima jednog Igora. U romanu M. Knežević JA-pripovedač se vraća na određene epizode iz svog života, u vreme socijalističke Jugoslavije i rasula posle nje. U prepoznatljivom maniru nepodnošljive lakoće ironije, autorka nas podseća da i od goreg ima gore. Đ. Kuburić ispisuje stihove svoje jedanaeste zbirke pesama po obodima savremene kulture, uz aluzije na režisere i rok muzičare, ali naravno, i po obodima domaće i svetske književnosti. On oko kultnih umetnika opisuje luk koji bi trebalo da na okupu drži život, zapao u procepe banalnosti i besmisla. Radojčićevi karakteristični, srezani stihovi, u kojima je rečima široko a mislima tesno, tragaju za njegovim dominantnim porivom, za otkrovenjima što se stapaju sa svakodnevnicom življenja. Zbirka priča S. Tešina koja, imajući za preovlađujući hronotop Mokrin piščevog detinjstva, vraća u prošlost sećanja ukrštajući ga sa sadašnjim vremenom.

* * * * * * * * * *

MILAN R. SIMIĆ (Velika Plana)

1. "STEREOGRAFSKI PROSTORI PISANjA", Snežana Savkić ("Službeni glasnik")
2. "TAJNA VEZA IZMEĐU PSIHOLOGIJE I KNjIŽEVNOSTI", Žarko Trebješanin (KOV)
3. "SNOVNI SNEVOMRAK", Dušan Stojković ("Litera")
4. "ZAPISI NA STUBU JERUSALIMSKOM", Selimir Radulović, ("Laguna")
5. "PSIHOLOGIJA GRAVITACIJE", Nenad Šaponja ("Prometej")

S. Savkić je uspešno protumačila sadržaje proznog izkaza nekih od najznačajnijih pisaca naše književnosti. Posebno se izdvajaju tekstovi "Mlada srpska proza=formizam (Međuigre Forme i Žanra kao esencija stvaranja Milenka Pajića); Stereografski prostori Umetnosti jezika ("Formotvorstvo" u romanima Hazarski rečnik i Istraživanje savršenstva) /Pavić, Damjanov/; U zbirci eseja Trebješanina najsadržajnija je studija o Dostojevskom. Autor iznosi činjenicu da je malo ko pre, ali i posle Dostojevskog zaronio tako duboko u najmračnije slojeve čovekove psihe i na svetlost dana izneo toliko dragocenih psiholoških saznanja u književnoj formi. Od više uspelih zbirki poezije izdvajaju se stihoumnice D. Stojkovića, S. Radulovića i N. Šaponje. Krajnje originalni i prepoznatljivi autori, svojim zbirkama dokazuju kako nema potrebe da davno ostvareni pesnici biraju teme, one su izabrale njih.

* * * * * * * * * *

MILAN TODOROV (Novi Sad)

1. "RUSKI VRTLAR", Bora Ćosić (LOM)
2. "NEMAM REČI", Aleksandar Baljak ("Arhipelag")
3. "ZAPIS NA STUBU JERUSALIMSKOM", Selimir Radulović ("Laguna")
4. "KOZARO, SEJO I PRAMAJKO", Nenad Grujičić ("Besjeda")
5. "POETIKA AFORIZMA", Vitomir Teofilović (4SE Biograf comp)

U novom romanu B. Ćosića priča o izbeglištvu mladog Rusa prepliće se sa pričom o dobrovoljnom sopstvenom izgnanstvu u tuđinu pri čemu autor vispreno, u maniru esejističkog posmatrača promišlja smisao i skrivene svrhe čovekovog postojanja. Baljak se javlja sa novom, savršeno jezgrovitom zbirkom aforizama. Ako postoji junak u knjigama aforizama onda on nije samo borac za pravdu, jer bi to bilo isuviše jednostrano; ne, on je običan čovek koji želi razuman život sa budućnošću. Nastavljajući poetsku nisku o milenijumskoj svetlosti hrišćanstva S. Radulović u pesničkoj posveti, "malim golim zrnima" ljudske stradalničke misli, korespondira sa verom, odnosno horizontima koje ona raskriljuje u čovekovom životu. N. Grujičić je u dirljivoj, ali ni za trenutak ne i opštoj, poemskoj drami o legendarnoj Kozari ispisao ubedljiv, kako sam veli, "rečitativ o genocidu, zaboravu i slobodi". V. Teofilović je načinio prvi veliki i hrabar korak na putu osvetljavanja značaja srpskog satiričnog aforizma u našoj šarolikoj književnoj biblioteci.