KNJIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (3.): Poezija nadvisila prozu

DUŠAN STOJKOVIĆ (Mladenovac)

1. "NEKO DRUGI", Nebojša Vasović ("Presing")
2. "U KOSTRETI", Slobodan Jović ("Čigoja")
3. "KNjIGA ZA NEROĐENE",Ognjen Petrović (NB "Stefan Prvovenčani")
4. "ZAPIS NA STUBU, JERUSALIMSKOM", Selimir Radulović ("Laguna")
5. "PSIHOLOGIJA GRAVITACIJE", Nenad Šaponja ("Prometej")

I ove godine srpska poezija je dobrano nadvisila srpsku prozu. Čitav niz pesničkih zbirki najavio je svoje trajanje. N. Vasović je već godinama jedno od ključnih imena našeg pesništva. To što ne boravi u našoj zemlji, omogućilo je našoj književnoj kritici da veoma često, sasvim nepravedno, to zaboravi i pažnju obrati na tanjušne zbirke slabašnih pesnika. S. Jović je još jednom pokazao kako se minimalnim lirskim sredstvima može ostvariti velika poezija. U njegovim pesmama ničega suvišnog nema. O. Petrović je napisao maksimalno konciznu, vešto seleći iz tišine glasove, zbirku u kojoj je svetlost osvetlila mrak, zasenjujući ga svojim proplamsajima. S. Radulović je polako ali sigurno izrastao u jednog od najznačajnijih pesnika duhovne lirike. Njegova knjiga je pažljivo iscezilirana, prava duhovna poema u kojoj pesnički subjekat sa Bogom ravnopravno razgovara. N. Šaponja se ukazuje kao jedan od najmetafizičkijih pesnika, a njegova nova zbirka je sama kruna njegovog spuštanja na samo dno duše kako bi se odatle izneli zlatni poetski grumeni.

* * * * * * * * *

ALEKSANDAR DUNĐERIN (Novi Sad)

1. "U KOSTRETI", Slobodan Jović ("Čigoja")
2. "UNUTRAŠNjI RELjEFI", Sanja Savić
Milosavljević ( "Bedem)
3.  "DEVOJAČKA SOBA", Stevan Vranješ ("Dokaz")
4 "APERKAT", Maja Iskra Vilotijević (LOM)
5 "VIDI, VIDI", Slobodan Zubanović ("Arhipelag"))

Nekonformistička pozicija u kojoj se umetnik u ovom veku nalazi, dozvoljava mu da i dalje u književnosti provocira preplićući doživljeno i maštu, da pomera granice malograđanskog shvatanja života, ispituje prostore ljubavi i slobode. Nekad na ivici "dobrog ukusa", nekad pretvarajući "patnju u zlato". Nekad stavljajući na ispit i sopstveni duh i sopstveno telo, nekad uobličavajući postapokaliptičnu senku nadvijenu nad svima nama. Prožeta molitvom ili blasfemična, srpska književnost dokazuje da njome još uvek, uprkos svemu, nije zavladala ravnodušnost.

* * * * * * * * *

BOJAN MARKOVIĆ (Beograd)

1. "OSLUŠKIVANjE LOSA", Petar Miloradović (KCNS)
2. "PET SA PET", Slobodan Ivanović ("Kontrast")
3. "MOGU DA IMAM", Maša Tomanović ("Kontrast")
4. "MANASTIR", Goran Korunović ("Kontrast")
5. "VEJAVICA", Ivana Maksić (Futura publikacije - Nojzac)

Prošlu čitalačku godinu su obeležile uspele pesničke knjige, ne samo u ovom spisku istaknute. Knjiga P. Miloradovića se javlja kao vrhunac njegovog prepoznatljivog poetičkog puta u liku refleksivno smirene i po rasponu tema i jezičkog izraza pročišćene i guste poezije. Miloradović je zavredio da bude naš nagrađivani pesnik. U istom redu, ističu se pesnici i pesnikinje koji, svako na svoj način, jezički suvereno i imaginativno nesputano istražuju, što je slučaj u knjigama M. Tomanović, S. Ivanovića i G. Korunovića. I. Maksić u okrutno-nežnoj beležnici fragmenata donosi izrazitije slike intimnih i društvenih prizora i odnosa.

* * * * * * * * *

ZORAN JEREMIĆ (Užice)

1. "REKAPITULACIJA", Svetislav Basara ("Službeni glasnik")
2. "VIDI VIDI", Slobodan Zubanović ("Arhipelag")
3. "VREME VODE", Bojan Savić Ostojić ("Kontrast")
4. "POSLIJE ZABAVE", Savo Grabovac ("Imprimatur")
5. "AUTOSEKCIJA", Srđan Srdić ("Partizanska knjiga")

Iako zvuči kao još jedna duhovita Basarina mistifikacija, "nemi film" kao žanrovska odrednica njegovog romana potvrđuje visoku meru njegove poetike. U novoj pesničkoj knjizi S. Zubanović sublimira stvarnosne okvire svakodnevnog horizonta u upečatljive epifanijske slike kojima preispituje domašaje savremenog trenutka. Na matrici memorijske zapitanosti i začuđenosti pred slikama koje izviru iz potrage za vlastitim korenima, B. S. Ostojić iznova ispisuje svoj istančan romaneskni krug utemeljen na pripovedačkim strategijama teško dostižne preciznosti i lirske suzdržanosti. Duboko ponirući u podzemne tokove jednog prećutanog zločina, S. Grabovac veštinom pripovedačkog postupka uspešno odoleva svim zamkama težišnog motiva u romanu koji vraća veru u smisao književne umetnosti. Zavidnim stilskim majstorstvom S. Srdić nas u "romanu o romanu" iz stranice u stranicu p(r)oziva na uzbudljivu igru detekcije i nesvakidašnju čitalačku avanturu u čudesnim svetovima autofikcije.