UKOŠTAC S NAJTEŽIM TEMAMA: Slobodan Šnajder na promociji novog romana "Anđeo nestajanja"
PROTA Dušan Subotić, deda poznatog književnika Radoslava Petkovića, kog su ustaše ubile početkom maja 1941. i njegovo telo bacile u Savu, našao se u novom romanu Slobodana Šnajdera "Anđeo nestajanja", u izdanju "Akademske knjige". Šnajder pominje protu koji je "raspet" i "pribijen na neka vrata čavlima" i bačen u Savu.
V.C.S.
Najnovija Šnajderova knjiga bavi se istorijom Zagreba, jednom iličkom dvospratnicom, iz koje su proterani Srbi i Jevreji, u kojoj je jedne noći prespavao tadašnji ilegalac Tito, i u kojoj živi glavna junakinja Anđa Berilo, siromašna služavka po boljim kućama i siroče. Anđa već na početku rata shvata šta se oko nje dešava i odlazi u šumu, pošto joj se momak ubija u zatvoru, a malog Jevreja Magusa ustaše bacaju sa balkona njihove zgrade, zbog čega se "otvara golema rana na tijelu vremena".
Osvrće se Šnajder i na susrete Stepinca i Pavelića, kada je "mladi Presvijetli pozdravio Poglavnika na Trgu svetog Marka, i to kao novog kralja", ali i na nekadašnje partizanske i komunističke funkcionere Koču Popovića, Tita, Borisa Kidriča...
- Nisam izbegao ništa od najtežih tema, ni Stepinca koji je došao pred Markovu crkvu pokloniti se Paveliću, ni Maksa Luburića, koji je otišao u logor Zahsenhausen, da skicira model za budući Jasenovac. Tako je i doktor Milivoj Dežman skicirao model sanatorijuma za plućne bolesti u Davosu, u kom je boravio Tomas Man, da bi napravio bolnicu na Brestovcu za svoju bolesnu ljubav, glumicu Ljerku Šram. U sredini, između ta dva kraja, nalazi se Hrvatska - rekao je Šnajder na promociji romana, u razgovoru sa kritičarkom prof. dr Vladilsavom Gordić Petković.
VAŽAN KVADRATNI KILOMETAR
AUTOR i Vladislava Gordić Petković posebno su se osvrnuli na fotografiju Žorža Skrigina na koricama. Na njoj je žena u uniformi, a iza nje zagrebački Gornji grad. Tu su, na svega jednom kvadratnom kilometru, rođene ideje koje su uticale na živote mnoštva: panslavizam, Štrosmajerovo jugoslovenstvo, ilirizam, nacionalizmi, ustaštvo, komunizam... Bila je tu i čuvena ustaška mučionica i pomenuta Markova crkva.
Dodao je i da se knjiga može čitati kao istorija useljavanja i iseljavanja i pomenuo posebno zanimanje aktuelno devedesetih - "čuvari (srpskih) stanova", sa džepovima punim tuđih ključeva. Inače, i sam Šnajder je morao u to vreme da se skloni u Nemačku. Njegova Anđa Berilo, iako fikcijski lik, kombinacija je nekoliko stvarnih, istorijskih.
- Opisao sam sve što je bilo grozno, ali boreći se za ono bolje lice Zagreba. Knjiga se može čitati i kao spomenik zagrebačkoj ilegali - kazao je Šnajder.
Njegov roman svojevrsni je omaž Manu, Krleži, Ranku Marinkoviću, pa i Andriću, kroz naslove poglavlja.