KOMEMORACIJA JAGOŠU MARKOVIĆU: Neutešna porodica nema u prvom redu (FOTO/VIDEO)

Na ulaz je postavljena njegova fotografija koje možda i najbolje opisuju kakav je gospodin, umetnik i pozitivac uvek bio.

Na komemoraciju su stigli Anica Dobra, Ceca Bojković, Milena Vasić i Jug Radivojević, Vesna Trivalić, Iva Ilinčić, Dragan Bjelogrlić i sin Aleksej, Radoslav Zelenović, Ivana Vujić, Kaja Žutić, Jovo Maksić, Dejan Lutkić, Ivan Jevtović, Nebojša Ilić, Uroš Jakovljević, Srđan Timarov, Gorčin Stojanović...

Jagoš Marković rođen je u Podgorici 1966. godine i važio je za jednog od najistaknutijih pozorišnih reditelja u čitavom regionu.

Diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (1987), u klasi prof. Borjane Prodanović i Svetozara Rapajića. Diplomu reditelja stekao je u 21. godini života, a počeo je da režira sa 12.

U Narodnom pozorištu u Beogradu, čiji je stalni reditelj bio od 2008. godine, režirao je najznačajnije naslove svetske i domaće klasike kao što su "Učene žene", "Hasanaginica", "Gospođa ministarka", "Pokondirena tikva", "Dr", "Antigona", "Pepeljuga" (Opera) i "Figarova ženidba" (Opera).

Njegove predstave su dugovečne, hvaljene i uvek su se izvodile pred prepunom salom, te su nacionalni teatar proslavljale na međunarodnim gostovanjima.

Kada je reč o drugim teatrima u zemlji i inostranstvu, Jagoš Marković režirao je preko pedeset predstava, a u najznačajnije se ubrajaju "Romeo i Julija", "Kate Kapuralica", "Dekameron dan ranije" (Narodno pozorište Sombor), "Lukrecija iliti Ždero" (Pozorište na Terazijama), "Skup", "Bogojavljenska noć", "Govornica", "Sumnjivo lice", "Uobraženi bolesnik", "Tako je ako vam se tako čini" (Jugoslovensko dramsko pozorište), "Porodične priče", "Gospoda Glembajevi", "Jesenja sonata" (Atelje 212 ), "Galeb", Filumena Marturano i Opera "Karmen" (HNK Ivana pl. Zajca), "Lukrecija o'bimo rekli Požeruh" (Riječke letnje noći), "Učene žene" (HNK Split), "Čarapa od sto petlji" (Beogradsko dramsko pozorište), "Zora na istoku", "Naši sinovi", "Svinjski otac" (Zvezdara teatar ), "Hasanaginica" (Centar za kulturu Tivat), "Tartif", "Hekuba" (Crnogorsko narodno pozorište)...

U švedskom Kraljevskim pozorištu "Dramaten", povodom jubileja tog teatra, režirao je 2008. godine Strinbergovu "Kraljicu Kristinu", a bio je i prvi naš reditelj koji je posle raspada Jugoslavije, potpisao režiju na Dubrovačkim ljetnim igrama. U pitanju je bio Šekspirov klasik "Romeo i Julija" 2014. godine.

Dobitnik oko pedeset strukovnih, festivalskih i državnih nagrada među kojima su: Nagrada "Bojan Stupica", Trinaestojulska nagrada , nagrada Mića Popović, Nagrada za svekupan doprinos stvaralaštvu Crne Gore, Nagrada grada Beograda, Nagrada grada Podgorice, Sterijina nagrada, nekoliko nagrada "Zlatni ćuran" , "Ardalion"…