KRITIČAR DOBRIH NAMERA: Napustio nas je vrsni pisac, pesnik, teoretičar - Mićo Cvijetić
ISTAKNUTI pisac - pesnik, književni teoretičar, kritičar, putopisac i novinar Mićo Cvijetić, preminuo je juče u Beogradu posle teške bolesti s kojom se dugo nosio.
Rođen u Kušlatu kod Foče 1946, studije Istorije jugoslovenskih književnosti i srpskohrvatskog jezika završio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gde je i magistrirao. Doktorirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1989. godine, sa temom književnih veza Lužičkih Srba i Jugoslovena.
Radio je kao prosvetni radnik i lektor na Univerzitetu u Lajpcigu (1978-1982), a najveći deo radnog veka proveo je na Radio Sarajevu, kao dugogodišnji urednik Redakcije za kulturu. Na početku građanskog rata otišao je iz Sarajeva i od novembra 1992. živi u Beogradu. Bio je stalni saradnik Radio Beograda, u listu "Borba" desetak godina uređivao nedeljni književni dodatak "Svet knjige", a od 2005. do 2020. godine, glavni i odgovorni urednik "Književnih novina".
Objavio zbirke pesama "Zaumice" (1976), "Zapisi" (1999), "Čvorovi i uzlovi" (2006), "Uzaludni poslovi" (2012), "Svet i kuća" (2015), "Glasovi vedrine" (2018), "Božje seme / Gospodovo seme" (2007), knjige kritika i eseja "Kritike i komentari" (2004), "Razdaljine i blizine" (2006), "Kroz vremena i knjige" (2007), "Oslonci i ukrštaji" (2010), "Lica i obrazine" (2021). Njegove knjige putopisa "U lepoj domovini Lužičkih Srba" (2009), "Bliske daljine - Moskva i Kijev" (2013) i "Francuska nadahnuća" (2018) spadaju u sam vrh putopisne proze u nas.
Kao vresni znalac lužičkosrpskog i nemačkog jezika, preveo je dve knjige lužičkosrpskih bajki: "Tri krasna prstena" i "Lepa i ružna devojka", antologiju savremenog pesništva Lužičkih Srba, kao i zbirke satihova nemačćkih pesnika Petera Geriša i Konstance Petersman.
Kao čovek koji se i sam teško probijao i na životnoj i na književnoj sceni, Cvijetić je uvek bio spreman da pruži podršku mladima ili onima koji su se tek oprobavali kao pisci. Dobronameran i skroman, voleo je najviše da piše o knjigama koje su mu se posebno dopadale, kao i o delima onih autora koji su dugo i nepravedno ostajali u senci. Kao vrsni znalac srpske književnosti, bio je dugogodišnji revnosni član Velikog žirija za nagradu "Meša Selimović" u čije se kriterijume nije moglo posumnjati. Glasao je i ove godine, a njegov izbor pet najboljih knjiga, uz kratka i lucidna obrazloženja, bio je jedan od poslednjih tekstova koje je stigao da napiše.
Mesto i datum sahrane biće naknadno objavljeni.
Nagrade i priznanja
ZA DOPRINOS srpskoj književnosti, kulturi i duhovnosti dobio je više nagrada i priznanja, "Branko Ćopić", "Srboljub Mitić", "Krajinski krug", "Zlatni Orfej", "Sretenjska povelja", a za književnu kritiku "Milan Bogdanović", "Čedomir Mirković" i "Povelja Jovan Skerlić".
Dobitnik međunarodnih pesničkih nagrada "Arka", "Nikolaj Gogolj" i "Frančesko Petrarka".