KNJIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (1): Bogata žetva prkosi kovidu

SRBA IGNjATOVIĆ (Beograd)

1. "ŽIVOT IZ ZASJEDE", Anđelko Anušić ("Službeni glasnik")
2. "ČASNI SONETI", Obren Ristić ("Pravoslavna reč")
3. OLTREMARE, Goran Labudović Šarlo (Biblioteka "Danilo Kiš", Vrbas)
4. "ROMAN O BILjANI",  Dragan Lakićević Lakas (CID)
5. "GENERAL I LASTA", Andrija Radulović (UKCG)

Začuđujuće, ali književna produkcija je i u drugoj godini kovida bila izuzetno obimna: ima dobre poezije, zanimljive proze, uspele esejistike. Autor dve romaneskne tetralogije, Anušić i u novom romanu ispisuje tragičnu povest Srba Krajišnika individualizujući je i splićući priču o egzodusu sve do Holandije i famoznog hotela "Bilderberg". Ristić je od onog soja autora što i pevaju, i misle stihom. U niskama svojih soneta on iskazuje vlastitu poziciju u svetu, ali ujedno govori i o udesu toga sveta na pragu njegovog potonuća u posthumanizam.

Labudovićeva poezija koja bi da mentalnu, intelektualnu, saznajnu i svaku drugu rutinu odabaci i ospori, da zaseče u nju poetskim hirurškim rezom i otkrije nam sve bogatstvo suprotnina onostranosti i drugosti. Vrstan spoj romana, biografije i dokumentarne proze ostvario je Lakićević baveći se likom i udesom spisateljice Biljane Jovanović sa kojom je podelio "komad života". U središtu poezije Radulovića je lirsko ja što ispituje i ispisuje vaskoliki svet, različite kulture i istorije posvajajući ih i istovremeno pretačući u jezičku igru.

* * * * * * *

GORAN MAKSIMOVIć (Niš)

1. "MODRE ŽILICE", Đorđo Sladoje (Centar za srpske studije, Banja Luka)
2. "DNEVNA DOZA NOSTALGIJE", Zdravko Miovčić (SKZ)
3. "ZRNO ŠEĆERA U SLANIKU", Tatjana Vrećo ("Prometej")
4. "ISUSOV TRN", Slobodan Jović (SKZ)
5. "O SADAŠNjOSTI I SEDATIVIMA", Petar Matović (KCNS)

U svim predloženim knjigama dominira težnja ka dubinskom ispovedanju i prožimanju književnog izraza sa svakodnevnim životnim radostima i patnjama, kao i sa neposrednom prošlošću i sadašnjošću, sa tradicijskim i savremenim doživljajem sveta u nama, sveta oko nas i sveta nad nama. Pri svemu tome, izdvojeni autori su posvećeni istraživanju novih književnih postupaka, bilo da se radi o kratkim lirskim pesmama, poemama ili proznim formama. Okrenuti su razotkrivanju inovativnih značenjskih mogućnosti jezika, pogotovo kreativnom oživljavanju arhaične, dijalekatske i savremene leksike. Suštinska pažnja usmerena je na ispitivanje korena večite suprotstavljenosti sila dobra i zla u ljudskom biću i posledicama koje taj sukob može da ostavi na svekoliko humanističko iskustvo, bilo da je sagledano na istorijskom, individualnom ili kolektivnom planu.

Krajnja umetnička poruka počiva na verovanju u moć književnog nadahnuća koje će svojom snagom "odbraniti" svet, ali i na svojevrsnom prometejskom principu nade da u finalnom ishodu moraju nadvladati opšte dobro i čovekoljublje.

* * * * * * *

LjILjANA LUKIĆ (Bijeljina)

1. "MODRE ŽILICE", Đorđo Sladoje ("Centar za srpske studije", Banja Luka)
2. "KLjUČAONICA", Risto Vasilevski ("Arka")
3. "KROZ IGLENE UŠI", Ranko Pavlović ("Art print")
4. "ŽIVOT IZ ZASJEDE", Anđelko Anušić ("Službeni glasnik")
5. "ČASNI SONETI", Obren Ristić ("Pravoslavna reč")

Setnim i melanholičnim tonovima, životne i metapoetske vrednosti, vezanim za zavičaj i prohujalo vreme, Sladoje gradi lirski narativ, povezujući tradicionalno, koje je u nestajanju, i moderno, još neukorenjeno. Sačuvavši arhaičan jezik zavičaja,oblikuje niz interesantnih likova, kojima daje humorno obilježje. R. Vasilevski u novoj knjizi svojih filosofema sabrao je misli o univerzumu, sa polazištem od stvarnog, ovozemaljskog do prodora u nesaznajno, mistično i začudno.

Ovo delo je potpuno samosvojno po svojoj sadržini i formi. R. Pavlović, svojim sonetima, koji su nežni, produhovljeni, sa tananim prelivima osećanja i dubokomislenim značenjima, obasjava nas univerzalnim ljudskim poukama. Melanholični akordi o prolaznosti života, svojim misaonim i emocionalnim ekvivalentima, nadjačani su optimizmom. A. Anušić nastavlja tematiku dela o Srbima iz Hrvatske, fokusirajući se na izbeglice u toku "Bljeska" i "Oluje". Vešto isprepletenim zapletima, uz korišćenje bujnog, koloritnog jezika, sa primesama humora i satire, ostvareno je delo koje, po svojim humanističkim porukama, dopire do univerzalnih vrednosti. O. Ristić predstavlja najviši duhovni kodeks koji prati pesnikovu tragalačku žudnju za saznanjem i prodorom u nesaznajno i nedokučivo.

* * * * * * *

JOVAN PEJČIĆ (Beograd)

1. "ISUSOV TRN", Slobodan Jović (SKZ)
2. "AGON I MELANHOLIJA", Gorana Raičević ("Akademska knjiga")
3. "NEBO, TAKO DUBOKO", Vesna Kapor (SKZ)
4. "KLjUČ OD KOSOVA", Boško Suvajdžić ("Albatros Plus")
5. "TRIK-ROMAN", Petar Milošević ("Agora")

Nije mudrost uzvikivati i nametati. Vaspostaviti, izraziti, pokazati - to je mudrost umetnosti i mišljenja. U dobu sveopšte ljudske otpalosti od slobode i lepote, od istine, od sebe, dobu u kojem živimo, svi su izgledi da ovo drevno, neprolazno znanje čuvaju i potvrđuju još samo književnost u najširem i filosofija u najužem smislu. Pri tome, etos stvaranja je onaj umetnički, odnosno misaoni činilac koji sveto i svetovno, igru i bol, veru i strah, ljubav i smrt, apsolut i istoriju postavlja kao nužni uslov, kao najvišu meru čovekove moći stvaranja i odbrane sveta, takođe ličnog samoostvarivanja.

Pred merilom proisteklim iz ovakvog pogleda lako otpadaju dnevne narudžbine i marketinške piramide "vrednosti", a ostaju dela umetničkog i naučnog nadahnuća. U godini 2021. ovu visoku meru postižu svojim delima: Slobodan Jović u poeziji, Vesna Kapor i Petar Milošević u romanu, Gorana Raičević i Boško Suvajdžić u srpskoj nauci o književnosti.