KNJIŽEVNA KRITIKA: Žensko i muško
OSIM što u novom romanu "Palata na devet pogleda" Goran Petrović iscrpljuje sve tajne motiva prozora i pogleda, inače sveprisutnih u njegovom opusu, u ovom delu zahvaljujući stvaranju lutajućeg protomajstora Petra, romejskog graditelja koji gradi četiri impozantne građevine (u Konstantinopolju, Republici Svetog Marka, Beoradu i Sirakuzi), i što obnavljamo znanja o manifestacijama vlasti u imperijama, i načinu poimanja sveta moćnih, ali i onih koji to nisu, kao i o osećanju za meru - koja je potreban uslov da se, bar unekoliko, "nesreće izbegnu" - uviđamo i da je ovaj roman i svojevrstan primer susreta žene i muškarca.
Foto: Privatna arhiva
Onaj koji nam je najinspirativniji za tumačenje jeste susret Melije i Petra, mada se Melija, po prirodi svog zanata, susretala i sa drugim muškarcima. Da li se ti susreti po nečemu razlikuju, da li su primeri održavanja ravnoteže i jedinstva suprotnosti ili su pak svedočanstvo o prežicima matrijarhalne kulture, ženskim moćima i večitim razlikama između ženskog i muškog principa, kojim se životnim pulsacijama te razlike iskazuju i kojim postupcima ih je pisac dočarao, saznajemo odmičući sa čitanjem - zaneseno i predano.
Dakle, Venecijanka Melija i Petar koji je doputovao iz Konstantinopolja, sreću se u Hanji.
Na ovom mestu važno je da uočimo da su imena tih junaka amblematična i da je žensko ime starije od muškog. Kako nikada ništa nije prepuštao slučaju i kako je sve što je u njegovom delu nalazilo mesta s razlogom detaljno proučavao, tako, verujemo, Goran Petrović je sve vreme imao na umu i to da je, prema Nojmanu, "pčela kao prvorazredna misterija prvobitnog ustrojstva, direktno potčinjena Velikoj Majci, da njen med spada u drevne žrtvene darove prinete Gospodarici Zemlje, da je pčelinja košnica atribut Velike Boginje" (Erih Nojman, "Velika Majka").
U skladu sa delokrugom svog - ženskog - principa, Melija poseduje i moć čaranja, pa po
Foto promo
Petrovom dlanu ispisuje nevidljiva slova svog imena.
I kao što je vodeni znak u romanu "Papir sa vodenim znakom", prvim u okviru romana delte, imao osobiti značaj za proizvođače papira iz Amalfija, kao što takav značaj za Petra ima vodeni znak koji je Melija ispisala na njegovom dlanu, tako u "Palati na devet pogleda", koja inače hronološki dolazi nakon "Papira", pojedini simboli imaju posebno značenje.
I oni, unekoliko, deluju nevidljivo, u zavisnosti od čitalačkog ključa "i ugla", ali dok smo ih tumačili u konkretnom tekstu, najčešće na osnovu raznovrsnih kataloga, otvorenih spiskova čija je funkcija referencijalna, kao i dekodiranja funkcije "nepotrošivih snova", bili smo u prilici da lakše istražimo prirodu junaka, njihove žalje, namere i sudbine i međusobne odnose čiji je značaj univerzalan.
U ovom romanu sve se dešava po sudbini, onako kako je prorekao "nesvakidašnji putnik Vasilaki" koji je "jahao uvek sučelice vetru. Što snažnijem - tim bolje". Tako je, čini se, stvarao i Goran Petrović koji je, uprkos prirodi raznorodnih vetrova, ipak ispunio svoju sudbinu.