LOŠIJA PASTA ZA SRBE, JER NE VOLE JAK UKUS: Parodontax u Srbiji ima desetak lekovitih sastojaka manje od onog koji se prodaje u Francuskoj

- Isti proizvodi imaju krš sastav kada ih prodaju u Srbiji - napisao je jedan tviteraš. - Pasta koju sam kupio u Francuskoj i naša su nebo i zemlja. Razlikuju se boja, ukus i naravno, ova domaća nema nikakav efekat na desni.

Na to je korisnik ove paste zaključio da je bolje da uzme sodu bikarbonu i bućka žalfiju, jer bar zna šta je, a i jeftinije je. Inače, 75 mililitara ovog proizvoda košta oko 560 dinara.

U Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije (NOPS) ističu da većina multinacionalnih kompanija kupce u Srbiji i okruženju tretira kao građane drugog reda, na kojima smanjuju svoje troškove. U istom pakovanju nude se proizvodi znatno lošijeg kvaliteta. Kompanije se godinama pravdaju objašnjavajući razliku u sastavu tvrdnjom da kupci u različitim zemljama imaju različite navike i ukuse i da to ne utiče na kvalitet. Istočno tržište Evropske unije i zemlje koje su kasnije ušle u ovu zajednicu vodile su višegodišnju borbu da se zaustavi ova diskriminicaija potrošača. Konačno su i uspele nakon što su to dokazale kroz uporedna istraživanja proizvoda sprovedena u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. EU je 2019. godine donela obavezujuću direktivu koja zabranjuje različit kvalitet proizvoda.

Vlasnik brenda Parodontax je britanski farmaceutski gigant Glaxo Smith Kline (GSK). U ovoj kompaniji za "Novosti" razliku u sastavu paste za zube objašnjavaju upravo onako kao što to firme godinama čine. Kako ističu, njihova istraživanja potrošača pokazala su da veliki broj ljudi više voli ukus ovog proizvoda kada se iz njega uklone biljne kompnonente, odnosno kada je on slabiji u odnosu na originalnu formulu.

- Zato smo mi 2020. godine blago izmenili formulaciju Parodontaxa u skladu sa ovim sklonostima potrošača - navode u GSK. - Uklonili smo biljne komponente koje su ranije bile uključene radi ukusa. Ovo nema uticaj na kvalitet i efikasnost paste za zube u rešavanju problema sa desnima, jer sadrže potpuno isti nivo natrijum bikarbonata. Utiče samo na ukus.

Oni ističu da su u procesu uklanjanja biljnih komponenata iz Parodontaxa širom sveta, kao i da će izmenjeni sastav biti ponuđen potrošačima na većini tržišta do početka 2022. godine.

U NOPS-u naglašavaju da su ovakva objašnjenja standardna i da se zloupotrebljavaju, odnosno da takva istraživanja nisu ni sprovedena.

- Ta navodna istraživanja koja pokazuju da mi u Srbiji volimo proizvode lošijeg kvaliteta i manje zdrave, manje lekovitog bilja u pasti, kremove sa nižim procentom lešnika, deterdžente koji lošije peru, to je svojvrsna manipulacija - ističe Nikica Jovanović iz NOPS-a. - Proizvođači nemaju nameru da nas tretiraju jednako. EU kaže da je to diskriminacija potrošača, a nisu u pitanju različite navike i ukusi. Ta priča više ne pije vodu kod njih.

Međutim, Srbija nije članica EU, pa ne postoji obaveza proizvođača da na našem tržištu plasira robu istog kvaliteta. Ova tema je aktuelna godinama, ali, mi u Srbiji, kako navodi, nismo uradili nijedno uporedno istraživanje u cilju dokazivanja da je kvalitet robe u našoj zemlji drugačiji. Ona dodaje da se sada razlika može videti eventualno na deklaraciji ili se ocena svodi na iskustvo kupaca.

- Kada bismo imali takvu analizu, jasno bismo pokazali potrošačima da je to drugačiji nivo kvaliteta i imali bismo tu informaciju kada donose odluku o kupovini, a s druge strane možda bi to uticalo i na te proizvođače da nas tretiraju jednako - objašnjava Jovanovićeva. - Problem je što je ova vrsta istraživanja veoma skupa i samo nekoliko zemalja EU je uspelo da je uradi.

Mladen Alfirović, šef pravnog tima NOPS, objašnjava da kada proizvođač ima poseban pogon za zemlje koje su van Evropske unije, nema obavezu da prilagođava kvalitet.

- Jedino, ako kompanija u istom pogonu pravi proizvode za druga tržišta, onda će i u Srbiju stizati roba identičnog sastava - navodi Alfirović.

Hrvatska je najavila rešavanje ovog problema kroz novi Zakon o zaštiti potrošača koji će usvojiti početkom sledeće godine. Predlog predviđa da na tržište neće moći da se stavlja roba za koju se tvrdi da je identična proizvodima na drugim tržištima, iako se u stvarnosti razlikuje u obeležjima ili sastavu.

U Ministarstvu trgovine Srbije kažu da je zakonima propisana obaveza stavljanja na tržište isključivo bezbednih proizvoda.

- Imajući u vidu da je implementiranje usvojenih direktiva EU i primena kroz propise naše zemlje međunarodna obaveza preuzeta potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, mi ćemo se i ponašati u skladu sa preuzetim obavezama.

DUPLA CENA ZA "KRŠ"

DRUGAČIJI sastav je gotovo svih proizvoda koji iz zapadne Evrope dolaze na naše tržište - kaže Milica J. - Lošijim kalitetom smanjuju svoje troškove.

Mirko S. smatra da bi to moglo da bude opravdano kada bi i cena proizvoda bila niža, ali, kako ističe, oni u Srbiji odvale i duplo veću cenu za "krš".

- Sigurno će da kažu da se prilagođavaju lokalnom ukusu, pa onda stavljaju i manje lešnika u "nutelu" - ocenjuje Jovan M.

FUŠERE SA ČOKOLADAMA I KREMOVIMA

ČOKOLADE, kremovi i ostali konditorski proizvodi, kao i kozmetika spadaju u najčešće proizvode na našem tržištu koji su lošijeg kvaliteta u odnosu na njihov original. Potrošači su se žalili da se u proizvode umesto meda stavlja kukuruzni sirup, da začini sadrže više soli nego povrća i da kremovi imaju manji procenat lešnika u sastavu.

Uporedna analiza koja je urađena u Hrvatskoj pokazala je da se među proizvodima nižeg kvaliteta u odnosu na zapadnoevropske zemlje, nalaze "nutela", deterdžent "arijel", dečja hrana "hip", viršle "vudi". U Slovačkoj je polovina robe bila lošijeg sastava nego u Austriji.