MLAĐI IZNAD PROSEKA, A STARIJI NEPISMENI: Kakvi su rezultati učenika u Srbiji na TIMSS i PISA testiranjima
UČENICI četvrtog razreda osnovne škole iz Srbije već treći ciklus zaredom postižu natprosečene rezultate na međunarodnom TIMSS istraživanju, gde se mere postignuća iz matematike i prirodnih nauka.
Foto EPA
Tako su naši četvrtaci na istraživanju za 2019. godinu, koje je predstavljeno pre dva dana, iz matematike postigli 508 poena, a iz prirodnih nauka 518, što je više od proseka koji iznosi 500 poena.
Pojedini pedagoški stručnjaci ovaj uspeh pripisuju i učiteljima koji, kako kažu, dobro i savesno rade sa najmlađima.
- Srbija ima najiskusnije učitelje prema godinama radnog staža u regionu, a i u odnosu na međunarodni prosek koji iznosi 17 godina - kaže, za "Novosti," Ivana Đerić iz Instituta za pedagoška istraživanja.
- Posmatrano u odnosu na međunarodni prosek, učitelji iz Srbije u manjem procentu imaju završene postdiplomske studije, ali zato u većom procentu imaju završene osnovne studije. Takođe, nešto su bolja postignuća učenika čiji su učitelji iskusniji u odnosu na one čiji su učitelji tek započeli karijeru.
NA ČASOVIMA VIŠE ISTRAŽIVANjA
IVANA Đerić ističe da će rezultati biti još bolji ukoliko učenici na redovnim časovima iz matematike rešavaju zadatke koji podstiču više oblike mišljenja. Naglasak bi trebalo da bude, kaže ona, na modelima nastave koja je orijentisana na istraživanje, projekte i rešavanje problema, što razvija inicijativu, kreativnost i kritičko mišljenje.
Istovremeno, iako su četvrtaci na TIMSS 2019. imali natprosečan rezultat iz matematike, on je ipak za 10 poena slabiji nego u prethodnom istraživanju 2015, kada su osvojili 518 poena. Ivana Đerić pojašnjava da su podbacili u jednoj od tri oblasti - onoj u kojoj treba da upotrebe podatke, intepretiraju ih i na osnovu toga izvode zaključke.
- Dodatne analize treba da pokažu koliko je to gradivo bilo zastupljeno kod ove generacije učenika koji su testirani, da li je obrađivano na isti način kao prethodnih godina - ističe naša sagovornica.
S druge strane, kada se porede rezultati TIMSS istraživanja sa PISA istraživanjem, vidi se da su mlađa deca uspešnija od starije, čiji su rezultati na PISA istraživanju - ispod proseka i prema kojima je svaki treći petnaestogodišnjak u Srbiji funkcionalno nepismen.
Ivana Đerić naglašava da se prosečna postignuća iz PISA i TIMSS istraživanja ne mogu porediti, jer imaju različite ciljeve kao studije na različitom sadržaju, različit uzrast dece i sastav zemalja koje učestvuju.
- Cilj PISA je testiranje kompetencija učenika u zadacima koji su životno i praktično orijentisani, a sadržaji mogu biti različiti u odnosu na nastavne predmete koji se izučavaju u školi - kaže Ivana. - S druge strane, TIMSS istraživanje proverava šta su učenici savladali u odnosu na ono što obrazovni sistem traži od njih, koliko poznaju činjenice, kako rezonuju...