KRVAVI BILANS POKOLJA SRBA I JEVREJA U KONCENTRACIONOM LOGORU GOSPIĆ: Letnji udar ustaškog noža

Pred Komesarijatom za izbjeglice i preseljenike u Beogradu dao je iskaz da su po njegovoj procjeni, koju je temeljio na svom svakodnevnom praćenju uhapšenika koji su dovođeni u kaznionu, hrvatska vojska otpremila u logor Jadovno, njegove pomoćne logore i na stratišta Paga, oko 120.000 osoba, od čega 118.000 Srba, 1.800 Jevreja i 120 Hrvata.

Navedeni podaci uveliko nadmašuju i "krvavu" statistiku dr Đure Zatezala, u kojoj navodi da logor Jadovno obuhvata "42.246 pohapšenih i odvedenih muškaraca, žena i djece u 132 dana postojanja kompleksa logora Jadovno". Istoričar Muzeja žrtava genocida u Beogradu Jovan Mirković o zaključcima dr Đure Zatezala iz njegove knjige "Jadovno", iznio je sledeće o dinamici ubijanja u logoru: "U 132 dana postojanja kompleksa logora Jadovno (dopremljeno je i ubijeno), u vremenu od 11. aprila do 24. juna 1941, dakle u 74 dana, 13.346, što znači prosječno 180 ljudi dnevno, a u vremenu od 24. juna do 21. avgusta, znači u preostalih 58 dana trajanja smaknuća u logoru i njegovim stratištima, ukupno 28.900 zatočenika, što je prosječno 498 dopremljenih Srba i Jevreja. Od broja 42.246 dopremljenih oduzet je broj od 2.123 zatočenika, koje ustaše nisu dospjele usmrtiti pre dolaska italijanske vojske, pa se tako došlo do brojke od 40.123 ubijena lica na stratištima na Velebitu (32.103) i na Pagu (8.020). Iz ovih podataka proizlazi da je prosječno dnevno u Gospić dovođeno 320 zatočenika i ubijano u prosjeku 304".

USTAŠE su, prema istraživanjima Zatezala, prije dolaska Italijana u sam Gospić, "potrpale" 2.123 zatočenika u vagone za stoku i transportovali 19, 20. i 21. avgusta u logor Jastrebarsko. U posljednjem transportu, 21. avgusta 1941. bilo je 900 Srba koji su istoga dana iz Jastrebarskog otpremljeni u Jasenovac, te su oni bili i njegovi prvi zatočenici. Preostale dopremljene iz Gospića odvezli su iz Jastrebarskog tokom nekoliko sledećih dana u logor Kruščicu, Lepoglavu, a najviše u Jasenovac. Oko 200 ubili su u samom logoru Jastrebarsko. Đuro Zatezalo je do kraja 1990, kada se sa speleolozima spuštao u Šaranovu jamu, uspio da prikupi poimenične podatke za 10.502 lica.

U vreme održavanja Prve konferencije o Jadovnom, 2011. u Banja Luci, negodovanja je izazvala izjava kustosa Muzeja genocida Dragana Cvetkovića, koji je za zagrebačke "Novosti" "previše olako i u dvije rečenice sublimirao da se broj žrtava kompleksa logora Gospić-Jadovno-Pag može zaokružiti na 16 - 17 hiljada". S druge strane, Komisija za popis žrtava rata SIV-a (vlade SFRJ) poimenično je utvrdila 1.794 žrtve logora Jadovno. Nakon što su rezultati te "državne" istrage stavljeni pod embargo, u narednim godinama su objavljivane različite procjene, od 15 do 72 hiljade ubijenih. Značajno je da je 1962. izvršen speleološki pregled jama, pa je u časopisu "Naše planine" objavljen izvještaj Tihomira Pajalića prema kojem se u Šaranovoj jami nalazi sloj kostiju debljine 1,35 m, na dnu jame dimenzija oko 4h6 metara. Na osnovu takve ekspertize Pajalić je utvrdio da je broj žrtava značajan, ali se, po njemu, "sigurno ne broji desecima tisuća".

Istoričar Gojko Vezmar navodi podatak da je s područja Like u razne jame i bezdane bačeno ukupno 2.188 ljudi, od čega se na stradale iz logora Gospić-Jadovno odnosi 919 (!?) žrtava. Pritom Vezmar nije obradio pitanje žrtava koje su u Jadovno dovođene iz drugih krajeva (!?).

* * * * * * * * * *

Trenutak "krvave iskrenosti" Pavelićeve vlasti

ZVANIČNA statistika NDH u velikoj mjeri nadmašuje procjene jugoslavenskih, srpskih i hrvatskih istoričara. Iznenađuje "germanska preciznost", trenutak "krvave iskrenosti" hrvatskih vlasti s kojom se pojačava povjerenje u prezentirane podatke. O genocidu, koji je izvršen u ljetnjem periodu bezvlašća, okupacionog interegnuma, sa slabim uticajem italijanske okupacione vlasti, što je omogućilo novoj hrvatskoj zločinačkoj vlasti da za kratko vreme od tri do četiri mjeseca, u grozničavom ubilačkom nagonu, likvidira i izmasakrira na desetine hiljada Srba, najbolje svjedoči statistika iz državnih dokumenata NDH, koji se nalaze u Arhivu Hrvatske:

"Nezavisna Država Hrvatska
Redarstveno ravnateljstvo
Gospić, Geriht (Konc. 1)
Pov. 44/41

Lokacije logora (Gospić i okolina):

Kulica (srpsko selo) - ušlo 1.190 zatočenika, otpisano (ubijeno) 1.166 zatočenika;
Ovčara "Delale" (Ovčar stanica) - ušlo 3.834 zatočenika, otpisano 3.830 zatočenika;
Hotel "Europa" (u Gospiću) - ušlo 310 zatočenika, otpisano 283 zatočenika;
Generalat - ušlo 235 zatočenika, otpisano 134;
Općina Gospić (zgrada) - ušlo 77, otpisano 69;
Hotel "Lika" (Gospić) - ušlo 98, otpisano 35;
Kaznionica ("Geriht", Gospić) - ušlo 42.005, otpisano 38.990;
Stupačinovo - ušlo 4.305, otpisano 4.001;
Slano i Metajna (otok Pag) ušlo 17.502, otpisano 17.003;
Jadovno (Šaranova i druge jame) - ušlo 66.699, otpisano (ubijeno) - 55.066.

Premješteno: 2.414

Srbi - sve škrape (jame): 91.418
Jevreji: 2.511
Romi: 340
Hrvati: 271
Ostali: 266
Ženski spol: 11.470
Ispod 16 godina: 6.980

Prevezeni: vlakom 54.505, kamionima 25.800, ostalo 18.113

Broj škrapa: 329, bunara 38, zahodskih jama 21, krečana 19, ostalo 46
Kvalifikaciona struktura: seljaci 65%, radnici 5,5%, činovnici 5,3, studenti i đaci 9%, učitelji, profesori, doktori, svećenici, inžinjeri, pisci 11,2, ostali 4,0%.
Podaci iz Centralne NDH (dijelom do 26. 8. 1941)
Grkoistočnjaci (sada rimokatolici) 38.007

Privedeno: 261.000 (u NDH)

Rashodovano (ubijeno): 191.002

Odselili: 22.608

Jamči: s.r. Marko Frković.

JADOVNO SE PRESELjAVA U JASENOVAC

KOMISIJA za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača BiH ispitivala je bivšeg jugoslavenskog oficira Ristu Stjepanovića, rodom iz Janje kod Bijeljine. Propisno opomenut "za kazivanje istine", izjavio je sledeće o svom logorskom životu:

Dana 7. avgusta izveli su nas ujutro iz zgrade, svrstali nas u dvorede, vezali žicom po dvojicu skupa, a kroz čitav dvored provukli su dugačak lanac, tako da smo bili vezani uzduž i popreko... U kolonama nas je bilo oko 3.000... Onda su nas strpali u kamione i odvezli nas na stanicu. Ukrcali su nas po 80-90 u jedan vagon.... U vagonima smo stajali stisnuti kao sardine. Put je trajao čitavog dana i kad smo stigli u Jastrebarsko iz vagona je izbačeno 12 mrtvih. U Jastrebarskom su nam otvorili vagone. Na stanicu je došao ustaški pukovnik Juco Rukavina, koji je u prolazu upitao: "Je li i ovi idu u logor smrti?"

Ja sam tek kasnije došao na to da je mislio na logor Jasenovac. Kad smo izašli iz vagona opkolila nas je mnogobrojna straža, počela nas odmah tući, a onda smo išli nekih šest kilometara pješke prema jednoj šumi u kojoj je bio jedan prostor ograđen samo bodljikavom žicom bez i jedne zgrade, uopće bez ičega osim samo trave na zemlji. To je bio tzv. logor Jasenovac II... Kada smo pošli sa stanice došli su neki novinari iz Zagreba, prošli pokraj nas sa automobilom i fotografirali nas".