I NJEGOŠA PREVELI NA "CRNOGORSKU ĆIRILICU": Prekrajanje srpskojezičke istorije - bibliotečka građa u CG "prepoznaje" nalog sa Cetinja

Problem imenovanja jezika u katalogizaciji bibliotečke građe nastavljen je i posle pada bivšeg DPS režima, s obzirom na to da najznačajnije kulturne stvaraoce, po uputstvima Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurađ Crnojević" sa sedištem na Cetinju, bibliotekari širom države u bibliotečkoj CONOR bazi, nasuprot jasnog izjašnjavanja da pišu srpskim jezikom, upisuju pod odrednicom "crnogorski jezik i crnogorska ćirilica". Da paradoks bude veći u "Državnoj biblioteci" tvrde da kada se jedan autor unese pod tom odrednicom - ostaje "za sva vremena i više se ne može ispraviti", ali da postupaju "po međunarodnom kodu"?!

Da je na delu prekrajanje srpskojezičke istorije Crne Gore upozorava Matica srpska - Društvo članova u Crnoj Gori.

- Diskriminacija srpskog naroda i, svima očigledne kulturološke istine o Crnoj Gori vrlo eksplicitno su postale smernice državne politike, naročito nakon neregularnog referenduma iz 2006. U tom duhu, nažalost, čini se da je jedini smisao delovanja i postojanja nove Crne Gore težnja ka uspostavljanju diskontinuiteta sa sopstvenom tradicijom i artikulacija progona prema onima koji to ne prihvataju, a to su u prvom redu, a mnogo godina i jedino, bili njeni građani srpske nacionalnosti - kaže za "Novosti" prof. dr Jelica Stojanović, predsednik Matice srpske - Društvo članova u Crnoj Gori.

Ukazujući da se primeri institucionalnog diskriminisanja srpskog naroda u ovoj državi i dalje gotovo svakodnevno javljaju, naša sagovornica navodi da kulturna ustanova na čijem je čelu posebno ukazuje na problem jezika u katalogizaciji bibliotečke građe.
- Predstavnici Matice srpske - Društva članova u Crnoj Gori su se obratili Centralnoj biblioteci "Đurađ Crnojević" na Cetinju i zatražili informacije o načinu i uslovima učlanjenja u bibliotečko-informacioni sistem COBISS Crna Gora, na šta smo dobili odgovor da učlanjenje mora biti na crnogorskom jeziku. Pored navedenog, u saradnji sa kolegama iz pljevaljske biblioteke "Stevan Samardžić" otkriveno je da i normativna baza (CONOR), takođe, mora da bude na "crnogorskom jeziku", odnosno da sve što ide preko Centralne biblioteke u Crnoj Gori po automatizmu biva u CONOR bazi prepoznato kao "crnogorski jezik i crnogorska ćirilica". Ove navode potvrdili su i iz biblioteke "Đurađ Crnojević". Istovremeno, rečeno nam je da bibliotekar ima pravo da unese ime za jezik po sopstvenom izboru, ali da će sve što ide preko Centralne biblioteke, a to su sve biblioteke u Crnoj Gori, po automatizmu u CONOR bazi biti prepoznato kao "crnogorski jezik" i "crnogorska ćirilica". Važno je reći da ovaj automatizam kao pisce crnogorskog jezika i crnogorske ćirilice prepoznaje autore poput Petra I i Petra II Petrovića Njegoša, kralja Nikole ili neke od savremenih srpskih književnika u Crnoj Gori. Takvim potezom ugrožena su intelektualna prava autora i diskriminisano je celokupno srpsko jezičko i kulturno nasleđe u Crnoj Gori - upozorava Stojanovićeva.

Kako objašnjava naša sagovornica, u Centralnoj biblioteci se pravdaju da je "to nemoguće promeniti", pozivajući se na "dobijeni međunarodni kod". Inače, taj "automatizam", otkriva Stojanovićeva, uspostavljen je tek krajem 2022. godine.

- Objašnjenja nisu adekvatna, posebno zbog činjenice jer se kose i sa Ustavom Crne Gore i članom 13, gde je ostavljena mogućnost izbora jezika - kategorična je dr Jelica Stojanović. - Na osnovi Zakona o upravnom postupku angažovali smo pravnog zastupnika i obratili smo se Nacionalnoj biblioteci "Đurađ Crnojević" sa zahtevom za izmenu podataka u CONOR.CG bazi za četiri člana Društva. Tek nakon tog zahteva su odgovorili da su "zapisi u CONOR.CG bazi korigovani" i da su njihovi članovi upisani da pišu srpskim jezikom i ćirilicom.