NOVI ISTORIČARI PRIHVATILI STARU LAŽ DA JE SRBIJA ISKORIŠTAVALA HRVATSKU: Okrugli sto u Institutu za evropske studije

Kako se čulo, svojevremeni propagandni cilj Bićanićeve knjige je ostvaren, pa ona ima eho i danas, a baziran je na tezi da je Beograd od početka zajedničke države gušio slobodu hrvatskog naroda. Iza ovog izdanja stoji "Akademska knjiga", a priređivač, ekonomista prof. dr Boško Mijatović, kaže da je objavljeno štivo sastavljeno od odgovora grupe beogradskih ekonomista i pravnika, pripadnika nekadašnjeg Srpskog kulturnog kluba Slobodana Jovanovića, koji su objavljeni u "Srpskom glasu". Tema je, primećuje, i danas aktuelna budući da i Srbi i Srbija nose breme optužbi da su bili hegemon u Jugoslaviji i iskorištavali "prečanske krajeve" (krajeve koji su nekad bili u sastavu Austrougarske).

Mijatović dodaje da je Bićanićeva knjiga običan, ali nimalo naivan, politički pamflet, koji je utro put da Hrvatska prvo postane banovina, a zatim i nezavisna država - 1941, kada je stvorena NDH.

- Ovo je bila velika ekonomska afera u srpsko-hrvatskim odnosima, u kojoj je Hrvatska nezasluženo pobedila Srbiju, iako su argumenti bili na srpskoj strani, a političke posledice su nam poznate - kaže Mijatović. - Mnogi su prihvatili Bićanićeve tvrdnje o tome da je srpski režim bukvalno izrabljivao Hrvatsku i to se proteže do danas. Knjiga je bila Biblija Hrvatske seljačke stranke, a Bićanić koristi termine "srpski vlastodršci", "vladajuća klika", "hegemonistička vlast", "trgovanje srpskim ratnim žrtvama"... Kad mu odgovara, u "prečanski front" uključuje i Vojvodinu, kao izrabljenu, a kad hoće samo "hrvatski front", uključuje Dalmaciju. Tvrdi da je u Srbiju npr. otišlo osam puta više novca za železnički saobraćaj, iako podaci resornog ministarstva pokazuju da je bilo samo dva puta više i to zato što je Hrvatskoj ostala mreža pruga od Austrougarske.

Bićanić navodi i dominaciju srpskih ministara u Vladi, a zaboravlja da je HSS stalno bila u opoziciji. Primećuje i da je u Kraljevini nesrazmerno veliki teret poreskih obaveza prebačen na Hrvatsku, što, po Mijatoviću, nije tačno, jer podaci pokazuju da je najveći poreski teret snosila Srbija.

- Bićanićeve podatke o velikosrpskoj pljački koriste poznati svetski istoričari, poput Mari-Žanin Čavić, koja, pozivajući se na njih, konstatuje da je "zajednička jugoslovenska kuća bila samo srpski dekor" - kaže Mijatović.

Pravdajući se zato što podrška tadašnjoj Vladi Milana Stojadinovića, na izborima 1938, nije bila onoliko velika koliko se očekivalo, jedan od hrvatskih banova kaže da je za sve "kriva Bićanićeva knjiga, koja je imala veliki uticaj na hrvatsku inteligenciju".

Prof. Slobodan Samardžić sa Fakulteta političkih nauka naglasio je da je hrvatsko pitanje od početka nije ekonomsko, već političko. Iako su se rasprave vodile oko toga da li bi zajednička država trebalo da bude monarhija ili demokratija, centralizovana ili decentralizovana, suština je bila - da li ona uopšte treba da postoji.

- Dva stanovišta o toj državi, srpsko i hrvatsko, od samog njenog nastanka nepomirljiva su, pa je tako i ta država bila neodrživa. U tom smislu, Bićanićeva knjiga sa predgovorom Vlatka Mačeka, lidera HSS, pojavila se pri kraju razvojne faze jedne strategije koja će dovesti do stvaranja samostalne hrvatske države, oličene u NDH. Dok su sve srpske stranke zagovarale jugoslovensku ideju, HSS je predvodio nacionalni pokret - primećuje Samardžić.

Ekonomista prof. Boris Begović sa Pravnog fakulteta u Beogradu konstatovao je da je objavljena knjiga bitna danas upravo kao dokaz kako i koliko nauka i brojke mogu biti zloupotrebljeni. On se, takođe, pita zašto Bićanićeva knjiga ima tako snažan uticaj na savremene međunarodne istoričare, a ne samo pripadnike "hrvatske patriotske istoriografije", kao i da li je srpska politička elita, opčinjena međusobnim svađama, bila nedorasla hrvatskoj.

Rudolf Bićanić je bio prijatelj dr Vlatka Mačeka, sa kojim je i robijao dve godine u Sremskoj Mitrovici, 1933. Posle izlaska iz zatvora postaje sekretar Komisije za pomoć pasivnim krajevima, da bi do 1940. avanzovao do direktora Direkcije za spoljnu trgovinu Jugoslavije. Sa Vladom Milana Simovića beži u London, a između 1941. i 1943. je prvi viceguverner Narodne banke Jugoslavije u izbeglištvu. U zemlju se vraća 1945. sa predsednikom jugoslovenske Vlade dr Ivanom Šubašićem i dolazi na čelo Uprave za spoljnu trgovinu. Njegova knjiga "Ekonomska podloga hrvatskog pitanja" doživela je više reizdanja u Hrvatskoj.

BONUS VIDEO - UŽAS KOJI SVET NIJE VIDEO: Otvorena multimedijalna izložba o logoru smrti u Jasenovcu