ZAŠTITA PAPIRNA, A NEBRIGA STVARNA: Proglašenje zaštićenog područja predela izuzetnih odlika "Klisura Đetinje"

Reka Đetinja, nekadašnje "užičko more", uskoro će biti zaštićenija makar na hartiji, a tragično stanje u kome se danas nalazi njena klisura, poslednja je opomena da se "papirna zaštita" sprovede u delo.

Predlog Odluke o proglašenju predela izuzetnih odlika "Klisura Đetinje" prošao je javnu raspravu, prosleđen je Ministarstvu zaštite životne sredine na konačnu saglasnost.

Nakon toga, ovaj akt naći će se pred odbornicima Skupštine grada Užica. Ovo je drugi pokušaj lokalne samouprave da ispuni obećanje dato građanima: u februaru ove godine grad je povukao prvobitni predlog, koji nije bio usaglašen sa izmenama Zakona o zaštiti prirode, donetog 2021. godine. To se dogodilo nakon primedaba udruženja "Libergraf", koje je i ovaj put jedino prosledilo primedbe na novu odluku.

- Priložena primedba ne upućuje na suštinske izmene predloženog akta. Uz prihvaćene korekcije, predlog Odluke o proglašenju predela izuzetnih odlika "Klisura Đetinje" sada je u daljoj proceduri - naglasila je Nada Jovičić, gradska većnica za zaštitu životne sredine, energetsku efikasnost i turizam.

Na šta suštinski ovaj akt o zaštiti klisure Đetinje obavezuje?

Gornji tok reke proglašava se zaštićenim područjem treće kategorije, kao predeo izuzetnih odlika. To se, između ostalog, odnosi na obale reke, vodotok, termomineralni izvor Staparska banja, šume reliktnog karaktera, na veliki broj endemičnih, subendemičnih i reliktnih biljnih vrsta, na endemo-reliktne serpentinofite, na reliktnu faunu leptira, faunu velikog broja vrsta ptica i sisara. Sve to nalazi se na malom području, na kome se nalazi i kulturno nasleđe iz neolita i ostaci srednjovekovnog grada.

- Na ovom području utvrđuju se režimi zaštite 2. i 3. stepena. Na području 3. stepena zaštite moguće su "upravljačke intervencije" radi revitalizacije, unapređenja predela, kao i ograničeno korišćenje prirodnih resursa. Zabranjuju se svi radovi i aktivnosti koje mogu imati nepovoljan uticaj na sve bitne odlike predela. Zabranjuje se izgradnja hidroelektrana i drugih hidrotehničkih objekata, izvođenje štetnih građevinskih radova, rukovanje hemijskim i opasnim materijama, menjanje ekosistema, eksploatacija sirovina, deponovanje smeća, svako ispuštanje otpadnih voda u zemljište ili u vodu, pustošenje i krčenje šuma koje nije plansko... - piše u predlogu odluke o zaštiti.

Dozvoljeno je, međutim, graditi turističke objekte manjeg kapaciteta u tradicionalnom stilu, širiti infrastrukturu i slično.

U zoni 2. stepena zaštite, pravila su rigoroznija: izgradnja vikendica i objekata turističke i ugostiteljske namene se zabranjuje, nije dozvoljeno kretanje i parkiranje motornih vozila izvan puteva, zabranjuje se eksploatacija sirovina, kampovanje, loženje vatre...

Primena odluke o zaštiti biće poverena Turističkoj organizaciji Užica, koja se obavezuje da jednom u tri godine "položi račune" o ostvarenom napretku. Nadzor će sprovoditi Zavod za zaštitu prirode Srbije.

Ova buduća, "papirna zaštita", mogla bi imati efekta, posebno kada se zna da je stanje u kome se sada nalazi klisura Đetinje, tragično: radovi na izgradnji zabavnog parka u klisuri Đetinje direktna su pretnja proklamovanoj zaštiti, najlepša planinska reka u zapadnoj Srbiji danas je kolektor i kanalizacija za 70.000 Era. Gradskom plažom sred grada "plove" fekalije, izlivanje hemikalija u reku je svakodnevica, mini-hidrocentrale su već "ucevile" njene pritoke, uprkos proklamovanoj zaštiti ubrzana je urbanizacija njenog bajkovitog kanjona, veštačko jezero Vrutci donji tok reke "zaliva" cijanobakterijama...

CENTRALNO POSTROJENjE ZA PRERADU

UPRAVO je nepostojanje centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda najveći uzrok zagađenja. Podsetimo, Vlada Srbije je svojevremeno za Užice obezbedila kredit nemačke KfW banke vredan 9,2 i poklon Evropske unije od šest miliona evra, za izgradnju centralnog postrojenja za preradu opasnih voda. Bila je to šansa da Đetinja prvi put u novijoj istoriji bude čista, celim svojim tokom. Grad nije na vreme pripremio dokumentaciju, a poklon vredan 15 miliona evra preusmeren je u druge, odgovornije sredine. Za ovaj propust niko nije odgovarao.

UGROŽAVA I DRUGE REKE

ĐETINjA danas opasno ugrožava i druge reke, već decenijama ova pritoka Zapadne Morave "meta" je zagađivača koji ostaju neotkriveni, uprkos neprocenjivoj šteti za ekosistem i ljude. Sistem javne kanalizacije ispušta se u Đetinju - objavile su Dragana Milijašević i Tamara Glavonjić u istraživanju za Geografski institut "Jovan Cvijić". - Duž reke, ni na jednom mestu ne postoji sistem za preradu otpadnih voda.