POPIS POVERLJIV, PODATKE ČUVAJU U NAŠOJ ZEMLJI: Evidentiranje stanovništva počinje u subotu, svi koji se ne odazovu platiće kaznu

To su pitanja o veroispovesti, nacionalnosti i maternjem jeziku. Na sva ostala moraće da odgovore, kako zakon kaže - tačno, mada njihove odgovore popisivač ne proverava.

Kazne za neodazivanje popisu, kao i davanje netačnih ili nepotpunih odgovora, kreću se od 20.000 do 50.000 dinara.

Više je novina na ovom popisu, a jedna je da ga, za razliku od prethodnog iz 2011. godine, kako je najavljeno, Albanci iz Preševa, Medveđe i Bujanovca neće bojkotovati. Druga je da će popisivači umesto listića nositi laptope i popunjavati elektronske upitnike.

Elektronski obrazac popisnice, kažu u Republičkom zavodu za statistiku (RZZS) je na ćirilici, a unos podataka može da se vrši na ćirilici i latinici. Popisivači će imati Višejezičnu zbirku i ona sadrži popisnice na jezicima nacionalnih manjina.

Prema rečima direktora RZZS Miladina Kovačevića, popisivači će u subotu, u osam sati ujutru, krenuti na teren, a pretpopisne radnje, kao što je prikupljanje podataka o novim kućnim brojevima, počinje danas.

- Popis je zakonska obaveza. Popisivači će nastojati da po svaku cenu komuniciraju sa domaćinstvom, ako ne uspeju tokom jednog dana, ostavljaće poruke, pokušaće drugog dana, trećeg... Na kraju će ostaviti poruku da osoba koja se traži sama kaže kada joj je zgodno da popisivač dođe. Ako ni to ne pomogne, primenjivaće se sankcije - objasnio je Kovačević za Tanjug.

Popisivač će ostaviti informaciju da građani pozivom na besplatan broj info-centara 0800 444 005 mogu, uz pomoć operatera, da stupe u kontakt sa popisivačem i dogovore termin popisivanja.

Kovačević je dodao i da su individualni podaci zaštićeni zakonima i građani ne moraju da brinu. A kako se štite lični podaci, za "Novosti" je objasnila Ljiljana Đorđević, načelnik Odeljenja za popis stanovništva RZZS.

- Lični podaci se kriptuju i zaštićeni su od neovlašćenog pristupa. U obradi se skidaju identifikatori i podaci se koriste isključivo u statističke svrhe. Objavljuju se samo agregirani (prikupljeni i objedinjeni, prim. aut.) - kaže Đorđević, i dodaje da se podaci prikupljaju tako što ih popisivači unose u elektronske upitnike, a zatim šalju u centralnu bazu podataka. Oni se ne uništavaju, već se čuvaju trajno, u elektronskoj formi.

Što se tiče listića sa popisa 2011. godine, oni su, objašnjava, uništeni "u skladu sa Rešenjem Arhiva Srbije od 29. decembra 2014, jer im je istekao rok čuvanja i nemaju važnost za tekući rad".

Naša sagovornica odgovara i na pozive na bojkot popisa, koji su se pojavili na društvenim mrežama, jer se, navodno, koriste softveri EU.

- Softver je domaći, razvijen u Republičkom zavodu za statistiku. Bazi podataka ima pristup samo RZZS, nema ga nijedno ministarstvo, niti bilo koji drugi državni organ ili organizacija - decidna je Đorđevićeva.

Inače, građani će odgovarati na pitanja o polu, državljanstvu, bračnom stanju, broju živorođene dece, ekonomskoj aktivnosti, stepenu završenog obrazovanja, nacionalnoj pripadnosti, maternjem jeziku i veroispovesti, da li imaju problema u obavljanju dnevnih aktivnosti zbog invaliditeta, kako putuju u školu ili na posao... Podatke o odsutnim članovima daje član domaćinstva kome su podaci najviše poznati, a o deci mlađoj od 15 godina podatke daje roditelj, usvojitelj ili staratelj.

NISU POTREBNA DOKUMENTA NA UVID

GRAĐANI, kažu u RZZS, nisu u obavezi da popisivaču daju na uvid lična dokumenta, zato što se podaci u popisu prikupljaju na osnovu izjave, ali kako bi proces popisivanja bio brži mogu da pripreme JMBG. Od ličnih podataka daju se još datum i godina rođenja i adresa stanovanja.