PRE TAČNO 109. GODINA KOSOVO VRAĆENO POD OKRILJE SRBIJE: Ovako je kralj Petar pisao o pobedi - "Sad je naša mila otadžbina mnogo prostranija"
SAD je naša mila otadžbina mnogo prostranija, veoma moćnija i nesravnjeno uglednija, pisao je kralj Petar Prvi Karađorđević, 7. septembra 1913. godine, iz Ribarske Banje kod Kruševca u Proklamaciji o prisajedinjenju oslobođenih oblasti Kraljevini Srbiji. Kralj ju je pisao i potpisao u apartmanu broj 38 vile "Srbija", vojnički skromno, na stočiću.
Foto: Vikipedija/Ilustracija
Na današnji dan, oslobođeni su južni krajevi tadašnje Kraljevine. Kosovo, ne jednom otimano Srbiji, vraćeno je matici prvi put posle 1459. godine.
- Zahvaljujući junaštvu moje hrabre vojske sad smo opet u jednom bratskom kolu, kao što su bili i naši pradedovi pre nego što nas je jedne od drugih rastavila istorijska sudba. Sad nas više nikakva sila ne može razdvojiti niti vas iz srpske zajednice istrgnuti - objavio je najvoljeniji srpski kralj svome "dragom narodu oslobođenih i prisajedinjenih oblasti" u čuvenoj Proklamaciji, 25. avgusta po starom, a 7. septembra po novom kalendaru. Foto: S. Babović
I čitav vek i još devet godina kasnije u Ribarskoj Banji, danas modernom lečilištu i turističkom mestu, čuvaju nasleđe o donošenju značajnog dokumenta. "Čika Pera", kako su ga zvali u narodu, Proklamaciju je obnarodovao u nedelju. U dokumentu podseća na svu muku povratka Kosmeta: ratovanje s Turskom i Bugarskom, potpisivanje Bukureškog mira, 28. jula 1913, i mnoge međunarodne sporazume s drugim državama, sve kako bi se razgraničile teritorije. Foto: Arhiv Ribarske Banje
Ubrzo posle donošenja Proklamacije, rešenjima Vlade u oslobođenim oblastima uvedeni su carinski propisi i trgovinski ugovori, normalizovan je i saobraćaj s južnom pokrajnom, zaživeli su propisi na celoj srpskoj teritoriji. Povratak Kosova matici bio je trnovit koliko i put do njega. Foto: S. Babović
Istoričar Kosta Rakić ispričao je svojevremeno "Novostima" da je trenutak vraćanja Kosova bio presudan i s psihološkog aspekta.
- Londonskim mirom na Balkanu, 30. maja 1913, konačno je Osmanska imperija istisnuta iz Evrope, a njena evropska teritorija podeljena je balkanskim saveznicima - kazivao je Rakić. - Donošenje Proklamacije bila je svečanost i za državu i za Ribarsku Banju, to malo mesto koje je imalo sreću da ugošćava velikog vladara.
Foto: S. Babović
I Proklamaciju i druge državničke dokumente kralj Petar, koji je redovno zbog kostobolje boravio u Ribarskoj Banji, pisao je u Ribarskoj Banji na spratu vile "Srbija". Nedaleko od te vile i danas su specijalne stepenice niskog gaza.
- Te stepenice, koje svi posetioci mogu da koriste, upravo su projektovane i svojevremeno izgrađene da bi se prilagodile kralju. Njemu je u Ribarskoj Banji podignuta i bista u parku, a i isklesan je u mozaiku posvećenom lozi Karađorđevića, koji se nalazi baš na mestu gde je potpisana Proklamacija - kaže za "Novosti" Vesna Mitrović iz Specijalne bolnice "Ribarska Banja". Foto: S. Babović
Ovo mesto ponosno je na tradiciju koju baštini. Srce tog nasleđa je i trenutak kada je kralj Petar pisao Proklamaciju. "Vera svačija, imanje i ličnost poštovaće se kao svetinja", napisao je kralj, dodajući još i da se lično obavezuje da će se starati da svi "bez razlike i vere i porekla, budu u svakom pogledu zadovoljni, prosvećeni i zakriljeni pravdom i bezbednošću koje će ujemčiti vladavina slobodne Srbije". Tako je Petar Prvi Karađorđević zapisao u dokumentu o prisajedinjenju južnih teritorija, nedvosmileno demantujući sve potonje teorije o srpskim "tlačiteljima" na Kosovu. Foto: S. Babović
METU NE UME DA PROMAŠI
ŠTAMPA je redovno pratila svaki boravak kralja Petra Prvog Karađorđevića u Ribarskoj Banji. Tako je 1904. godine "Njegovo veličanstvo kralj izvoleo obići logor svoje Garde, a zatim prisustvovati gađanju oficira i vojnika u mete revolvera".
- Njegovo veličanstvo kralj je od šest metaka imao pet pogodaka. Zatim se gađalo s propisane kod nas daljine od 20 metara, kralj je imao najviše pogodaka, t. j. od šest metaka nijedan nije promašio - navodi Milutin R. Jugović zapis "Novosti" iz 1904. godine.