GODINA KORONE I VELIKANE ODNELA: Tužan bilans na izmaku 2021, epidemija opasnog virusa nije poštedela ni naše

Aleja zaslužnih građana, čini se, sve je uža za humke na kojima su zlatnim slovima ispisana dela, koja su se, nažalost, završila u ovoj godini. Tako publika ostaje uskraćena za mnoge neodigrane uloge, napisana dela, neispevane reči...

VLASTA VELISAVLjEVIĆ (94)

IŠČEKIVAO je svaku pozorišnu sezonu, prihvatao je uloge u filmovima i serijama, prilagođavao se novim tehnologijama i produžavao je vozačku dozvolu. Naš najstariji aktivni glumac, do poslednjeg dana odisao je dečačkom radoznalošću, smislom za humor, a odsustvo ozlojeđenosti održavalo je njegovu nepresušnu energiju i vitalnost. Ostala mu je neostvarena želja da snimi film o sopstvenom životu. Prvi put stao je na scenu 1938. u Rodinom pozorištu. U ratnim i poratnim godinama robijao je u niškom zatvoru, bio zatočenik logora u Dortmundu. Iz njega je uspeo da pobegne, ali ne i da prebegne posle Drugog svetskog rata u Ameriku. Za kaznu, kako je svedočio, odveden je u zatvor na Adi Ciganliji, što je bilo "ništa" prema njegovom trogodišnjem robijanju na Golom otoku. Više od četiri decenije igrao je u kultnoj predstavi "Buba u uhu", a zauvek će ostati upamćen i po ulogama u serijama "Bolji život", "Grlom u jagode", "Kamiondžije", "Pozorište u kući"...

MILAN LANE GUTOVIĆ (75)

AKADEMIJU za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu završio je 1967. godine. Igrao je u mnogobrojnim predstavama koje su mu donele brojne nagrade i priznanja ( "Protekcija", "Kad su cvetale tikve", "Buba u uhu", "Ruženje naroda u dva dela" "Za kim zvono zvoni", "Pučina", "Kolubarska bitka", "Valjevska bolnica", "Narodni poslanik"...Poslednje dve decenije igrao je svoj "Kabare", sa kojim je gostovao širom sveta. Publici će, ipak, čini se, najviše ostati u sećanju kao Srećko Šojić iz filmova "Tesna koža", a kasnije i serije "Bela lađa". Neke generacije odrastale su i uz njegove priče iz emisije "Pustolov". Bio je voditelj i autor nekoliko emisija i kratkih humorističkosatiričnih priloga.

PREDRAG ŽIVKOVIĆ TOZOVAC (85)

LEGENDARNI srpski kompozitor, tekstopisac, harmonikaš i pevač narodne muzike, prema mišljenju stručne javnosti važio je za jednog od najboljih stvaralaca i interpretatora naše izvorne pesme, uz Tomu Zdravkovića, Predraga Cuneta Gojkovića i Vasiliju Radojičić. Gotovo da nema osobe koja ne zna hitove "Tražiću ljubav novu", "Vlajna", "Jesen u mom sokaku", "Mirjana", "Ti si me čekala", "Violino ne sviraj" "Ovamo Cigani", "Oči jedne žene", "Prazna čaša", "Jeremija". Povodom 60 godina Radio-televizije Srbije uručena mu je nagrada "Zlatni mikrofon" za doprinos muzici i uspešnu karijeru. Tozovac je, zanimljivo je, igrao samoga sebe u filmu "I bog stvori kafansku pevačicu".

ĐORĐE BALAŠEVIĆ (67)

UPRKOS svim uspesima koje je postigao, otac i majka su se protivili njegovoj odluci da bude muzičar i smatrali su da bi trebao da se bavi geografijom za šta se i školovao. Nisu prisustvovali nijednom njegovom koncertu, a uvek im je čuvao dva prazna mesta. Ovo je malo poznata priča o legendarnom "Panonskom mornaru". Bio je član grupa "Žetva" i "Rani mraz", a 1982. je započeo solo karijeru. Ukupno je objavio 12 albuma. Glumio je u nekoliko televizijskih serija, za koje je pisao i muziku. Često je pisao o ljubavi, ali je znao i da kritikuje. Imao je neobičan smisao za humor koji nije skrivao u svojim pesmama. Ostaće upamćen po mnogobrojnim hitovima, pa ih je gotovo teško sve nabrojati "Priča o Vasi Ladačkom", "Provincijalka", "Svirajte mi, jesen stiže dunjo moja", "Ne lomite mi bagrenje"... Jedno od poslednjih njegovih dela je i jedinstvena slika posvećena svetskom tenisom broju 1, našem Noletu, koja krasi naslovnu stranu knjige "Novak, - pariske priče", u izdanju "Novosti".

ALEKSANDAR SANjA ILIĆ (70)

AUTENTIČNI muzičar, frontmen grupe "Balkanika", dovoljno za velikog Sanju Ilića. Ostaće zapisano da je njegova pesma "Halo, halo", u izvođenju grupe "Aske", predstavljala tadašnju Jugoslaviju na "Pesmi Evrovizije" 1982. Pesma "Princeza" u izvođenju Slađane Milošević i Dade Topića, bila je kandidat na jugoslovenskom izboru za "Pesmu Evrovizije" 1984. Sa "Balkanikom" je nastupao na koncertima širom sveta. Predstavljao je Srbiju na "Pesmi Evrovizije" 2018. u Lisabonu, zajedno sa svojim bendom, a pesma "Nova deca" ušla je u finale "Evrovizije". Sedamdesetih godina prošlog veka je komponovao muziku za himnu fudbalskog kluba Crvena zvezda po tekstu Ljubivoja Ršumovića: "Sve što smo želeli...".

ZAFIR  HADžIMANOV (78)

ČUVENI jugoslovenski i makedonski glumac, pesnik, pevač i kompozitor. Bogatu karijeru upotpunile su mnoge značajne nagrade, sjajne pesme i pozorišne uloge. Karijeru je počeo kao festivalski pevač, ali se dokazao i kao kompozitor. Kao pevač nastupao je i u inostranstvu, posebno u Sovjetskom Savezu. Paralelno je snimao i TV šouprograme. Uporedo sa pevačkom, gradio je i glu- mačku karijeru. Između ostalih, igrao je u filmovima Žike Mitrovića "Nož" i Trajčeta Popova "Makedonska krvava svadba". Nastupao je i na mnogim pozorišnim scenama, a imao je priliku da igra i u Forum teatru u Bostonu.

MILOŠ ŠOBAJIĆ (76)

NjEGOVA dela se nalaze u tridesetak muzeja savremene umetnosti u svetu, a krase domove mnogih i znanih i neznanih širom planete. Šobaja, kako su ga neretko od milošte mnogi oslovljavali, dobitnik je niza nagrada u Srbiji i inostranstvu. Posebno mu je, kako je isticao, draga ona iz 2018, kada ga je ruska Duma odlikovala Ordenom počasnog gosta Rusije. Godinu dana kasnije dodeljena mu je Zlatna medalja Republike Srbije, za izuzetne zasluge u oblasti kulturnih delatnosti, posebno slikarstva. Jedno od poslednjih njegovih dela je i jedinstvena slika posvećena svetskom tenisom broju 1, našem Noletu, koja krasi naslovnu stranu knjige "Novak, - pariske priče", u izdanju "Novosti".

NENAD NENADOVIĆ (57)

U GLUMAČKE vode uplovio je još kao dečak, sa 13 godina, kada je dobio ulogu Moljca u seriji "Povratak otpisanih". U filmu "Boško Buha" igrao je Laleta, ali to nije bilo njegovo prvo pojavljivanje pred kamerama, jer je prethodno bio u seriji "Vaga za tačno merenje". Osim toga, vodio je više od hiljadu dečjih emisija - "Zooteka", "Pet-šou" i "Fazoni i fore". Bio je stalni član Pozorišta "Boško Buha". Rekorder je po broju predstava u 2015. godini - u prvih pet meseci odigrao je njih 77. Dobitnik je nekoliko nagrada.

MILUTIN  DEDIĆ (86)

SLIKAR, istoričar umetnosti i publicista. Izlagao je u zemlji i inostranstvu i učestvovao je na više od 30 slikarskih kolonija. Najčešći motivi na njegovim radovima plene iz svih uglova, vodenice, more, krajputaši, kulturnoistorijski spomenici, manastiri... Milutin, rođeni brat legende eks-ju muzičke scene Arsena Dedića, posebno je bio vezan za Hilandar, koji je posećivao više od 20 puta i uradio više stotina crteža i slika sa motivima manastira sa Svete gore.

DOBRAŠIN JELIĆ (75) 

PISAO je prozu, poeziju, književnu i likovnu kritiku. Objavio je 54 knjige u kojima je glavni motiv njegova Crna Gora. Dela su mu prevođena na engleski, italijanski, jermenski, bugarski, makedonski, slovenački, albanski... Zastupljen je u antologijama, književnim izborima i panoramama, a između ostalog i u knjigama "Ko je ko - pisci iz Jugoslavije" Milisava Savića, Leksikonu crnogorske kulture, Nikole Rackovića...

DRAGOLjUB ĐURIČIĆ (68)

OSTAĆE upamćen kao legendarni bubnjar, autentičan, poseban. Bubnjar "JU grupe", pa postava "Leb i sol", "Kerbera", bio je i član pratećih bendova Zdravka Čolića i Đorđa Balaševića. Sarađivao je sa velikim brojem različitih - od svetski najpoznatijih do alternativnih umetnika. Snimio je sedamdesetak albuma, što kao studijski muzičar, što kao član grupa u kojima je svirao. U karijeri je odsvirao više od 6.000 koncerata na svim kontinentima. Palice nije uzimao u ruke samo na Antarktiku. Njegov prepoznatljivi način sviranja u kome je uvek postojao balans između emocija i tehnike učinio ga je izuzetno poštovanim.

ZORAN STANKOVIĆ (64)

LEGENDARNI srpski patolog, nekadašnji ministar zdravlja i odbrane, predsednik Koordinacionog tela za Preševo, Bujanovac i Medveđu. Proglašavan je za najboljeg mladog lekara u sastavu sanitetske službe nekadašnje JNA, najboljeg starešinu sanitetske službe. Unapređivan je tri puta u više činove, u čin majora, potpukovnika i sanitetskog general-majora. Samo ove dve rečenice dovoljne su da se prisetimo čoveka koji je ratne devedesete proveo na svim ratištima, širom bivše SFRJ.

ZORAN SIMJANOVIĆ (75)

TOKOM bogate umetničke karijere komponovao je muziku za mnoge kultne filmove i serije. Jedna od njih je i "Grlom u jagode", čija špica ostaje za sva vremena. Komponovao je i prepoznatljive tonove iz filmskih ostvarenja "Nacionalna klasa", "Maratonci trče počasni krug", "Balkan ekspres", "Tajvanska kanasta", "Sabirni centar"... Jednom rečju - velikan. Muzički mag! 

BORISAV  JOVIĆ (93)

NEKADAŠNjI predsednik Predsedništva SFRJ i visoki funkcioner SPS... Bio je ambasador nekadašnje SFRJ u Italiji u periodu od 1975. do 1979. Godine 1983. izabran je za potpredsednika Skupštine Srbije. Od 1988. do 1989. je bio predsednik Skupštine SR Srbije.

BOŽIDAR NIKOLIĆ (79)

REDITELj, snimatelj, direktor fotografija. Učestvovao je u stvaranju legendarnih filmova u nekadašnjoj SFRJ - "Ko to tamo peva", "Dečko koji obećava", "Maratonci trče počasni krug", "Balkanski špijun", "Profesionalac"... Ostaće zabeleženo da je kreirao i "Tamnu stranu Sunca", ostvarenju u kom igra i holivudski superstar Bred Pit.

MARKO ŽIVIĆ (50) BIO je u stalnoj glumačkoj postavi u Pozorištu na Terazijama, stalni član "Beogradskog dramskog pozorišta" gde je igrao u predstavama "Kad su cvetale tikve", "Ne igraj na Engleze", "Sviraj to ponovo, Sem", "Let iznad kukavičjeg gnezda", "Delirijum tremens". Život su mu obeležili i mnogi teški događaji, a jedan je i borba sa karcinomom. Njegova najveća, neostvarena želja bila je da se ostvari u ulozi oca.

BONUS VIDEO:

Odlazak Isidore Žebeljan - život satkan od nota