PAJA I MIKI DANAS SU NEPODOBNI: Diznijevi crtaći na udaru napada "zbog rasizma i stereotipa", kompanija sada promoviše gej junake

Danas se, međutim, mnogo toga promenilo. Neki Diznijevi crtaći, uz koje su mnoge generacije odrastale, naprasno su postali nepodobni. Rečenice: "Ovaj program sadrži negativne opise ljudi i kultura", ali i "Ovi stereotipi su bili pogrešni tada, a i sada su", ispisani su prilikom prikazivanja crtanih filmova "Dambo", "Knjiga o džungli", "Petar Pan", "Maza i Lunja", "Mačke iz visokog društva".

- Iako se mnogo priča o cenzuri, kompanija "Dizni" je zapravo na svojoj "Dizni+" platformi mlađoj deci blokirala pristup nekim od legendarnih crtanih filmova, poput "Damba", "Petra Pana" i "Mačaka iz visokog društva", zbog neprimerenog prikaza nekih naroda i kultura - kaže Nikola Popević, urednik Filmskog programa RTS, za "Novosti". - U pratećem objašnjenju se rasizam konkretno ne spominje, ali je jasno da je reč o tome. Doduše, "Dizni" jeste pravio i sitne izmene u mnogim svojim programima - igranim i animiranim filmovima, kao i serijama, ali uglavnom zbog vulgarnosti i aluzija na seks.

Kompanija "Dizni" je, doduše, snimila pre desetak godina crtani film "Princeza i žabac" u kome je glavna junakinja crnkinja. Ali, to što imaju princezu crnkinju mnogima nije bilo dovoljno. U korak sa savremenim trendovima, snimljen je film "Aut", sa glavnim junakom gejom. Ova kompanija je otišla i korak dalje, pa će novi Supermen biti predstavljen kao homoseksualac. Malo je poznato da je Marvelov studio vlasništvo "Diznija". Čelnici kompanije obećali su da će nastaviti sa snimanjem serija koje su "posvećene" promociji različitosti, ma kakve one bile, a Volt Dizni bi se sigurno prevrnuo u grobu ukoliko bi njegov omiljeni miš doživeo sličnu sudbinu.

- Stvarno ne znam u kom smeru razmišljaju kreativni timovi "Diznija", pa se ne bih bavio predviđanjima - kaže Popević. - Pošto je reč o davno definisanim likovima, meni je gej Supermen jednako besmislen kao crni Džejms Bond...

Diznijevi "crtaći" često su na udaru kritike i zbog toga što su, navodno, prepuni nasilja.

- Pripadam generaciji koja je odrasla na crtaćima u sedam i petnaest i "Mikijevoj radionici", koji su danas u lepom sećanju - kaže Popević. - Mislim da je čovek, čak i mlad, misleće biće sposobno da razdvoji maštu od stvarnosti i da neće bezumno kopirati ono što vidi. I nauka oko toga nema definitivan stav, dok je moje mišljenje da je danas i pored veće dostupnosti nasilnih sadržaja samog nasilja među mladima manje nego ranije, već je samo vidljivije u javnosti jer se forsiraju crne hronike.

Na pitanje da li je došlo vreme da i crtani filmovi moraju da budu politički korektni, Popević odgovara:

- Svako vreme, kao i podneblje, imaju svoju dominantnu ideologiju koja se plasira putem filma, muzike... Ali treba imati na umu da ono što plasira Zapad nije isto kao poruke koje stižu sa Dalekog istoka, čije su kinematografije takođe prisutne širom sveta. Deca svakako nesvesno prihvataju ono što vide, ali s godinama postaju buntovnija i sklona preispitivanju. Postoje istraživanja koja pokazuju da je nova generacija prva koja je konzervativnija od svojih roditelja, tako da će jednog dana i tzv. politička korektnost biti analizirana u kontekstu vremena i podneblja, baš kao dela nastajala u doba komunizma ili rasne segregacije u SAD.

Kao i u većini umetničkih načina izražavanja, ni u animaciji nema nekog posebnog pomaka, smatra Aleksa Gajić, ilustrator, reditelj i animator, čiji je animirani film "Tehnotajz, Edit i ja" bio vrlo zapažen kod nas:

- Nama profesionalcima se i dalje čine nedostižne bravure starih majstora. Baš kao Betoven današnjim kompozitorima ili Rubens današnjim slikarima. Tehnologija je jedina bitna razlika. Dizni je bio prvi po mnogo čemu, što tehnološki, što sa strane biznisa. Uveo je dugometražnu animaciju, uveo je trik sto, zvuk u animaciju, boju, kombinaciju žive slike i animacije, zabavne parkove i još mnogo toga.

Svojevrsna cenzura Diznijevih crtaća za Gajića je obično politikantstvo:

- Odavno je dokazano da nije istinita priča da su Diznijevi crtani filmovi puni nasilja. Ima zlikovaca koji nikad nisu pogledali nijedan crtani film ili odigrali video-igricu. Kao što ima izuzetno kreativnih i korisnih plemenitih ljudi koji su odrasli na ovoj vrsti popularne kulture i zabave.

ŽENA NA ČELU

KOMPANIJA "Dizni" je prvi put u svojoj 98-godišnjoj istoriji imenovala ženu za predsednika Upravnog odbora. Na čelo američkog i svetskog giganta u industriji zabave doći će Suzan Arnold, inače već 14 godina član "Diznijevog" borda direktora.

IMPERATIV ZARADE IZNAD SVEGA

NIKOLA Popević smatra da je najveći protivnik umetničke slobode danas imperativ zarade. Autori zato uvek radije idu utabanim stazama i neskloni su rizicima, što je pogotovo primetno, i naizgled paradoksalno, kod mlađih.