UKINUTI TUŽBE PROTIV ROĐAKA: Nevladine organizacije ukazuju da je potrebna izmena Zakona o socijalnoj zaštiti
DA bi dobio novčanu socijalnu pomoć, prema aktuelnom Zakonu o socijalnoj zaštiti, član porodice koji je nesposoban za rad, a ima srodnika dužnog po zakonu da učestvuje u njegovom izdržavanju, mora da pokrene sudski postupak, ukoliko mu srodnik ne pomaže. Taj član pokazao se u praksi kao loš, pa je grupa nevladinih organizacija podnela početkom leta predlog za njegovo brisanje, ali i dalje, kako kažu u "Praksisu", nema odgovora.
Foto Tanjug
- Primenom tog člana bespotrebno se opterećuju sudovi i narušavaju porodični odnosi, a podnosiocima zahteva za pomoć nameće se teret koji je nesrazmeran u odnosu na eventualno rasterećenje države koje bi se moglo postići primenom tog člana - navode organizacije "Tim 42" i "Praksis", koje su podnele inicijativu za izmenu dela zakona o socijalnoj zaštiti ministarstvima za rad i socijalna pitanja, kao i za ljudska i manjinska prava.
Ovaj predlog podržale su i 34 organizacije civilnog društva.
- U praksi se pokazalo da je u brojnim predmetima tužbeni zahtev odbijen kao neosnovan ili su tužbe povučene. I u onim slučajevima u kojima su usvojene, dosuđeni su simbolični iznosi, najčešće oko 500 do 1.000 dinara srodničke pomoći mesečno. To znači da je ceo sudski mehanizam angažovan da bi se utvrdili ovi bagatelni iznosi, a najveći teret snosi upravo podnosilac zahteva za pomoć - navode predlagači izmena.
Kako primećuju, zbog ovoga se nije smanjio broj korisnika prava na novčanu socijalnu pomoć, niti iznos pomoći koju će dati država, ali su iskustva "Praksisa" pokazala da pojedinci, iako socijalno ugroženi, odustaju od podnošenja zahteva u strahu da ne poremete porodične odnose.
Predlagači sugerišu i da se spisku onih koji imaju pravo na novčanu pomoć dodaju osobe koje nisu upisane u matične knjige rođenih, pa samim tim nemaju lične dokumente, ni dokaz o prebivalištu i boravištu. To su najčešće osobe romske nacionalnosti, po pravilu socijalno ugrožene.
Takođe predlažu da se izmeni odredba koja kaže da pomoć može dobiti samo pojedinac ili porodica koji nemaju drugih nekretnina osim stambenog prostora i zemljišta do 0,5 hektara. Mnogi socijalno ugroženi, kako objašnjavaju, imaju veće parcele, ali one se ne mogu obrađivati zbog nepristupačnosti ili nekvaliteta zemljišta, pa samim tim od njih ne mogu imati ni ekonomsku korist. Zato u obzir mora biti uzet i kvalitet, a ne samo površina zemljišta.
- Bilo je najava da su moguće izmene ovog zakona, a da li će se i naši predlozi uzeti u obzir, ne znamo - kažu u "Praksisu".
BEZ VREMENSKIH LIMITA
PREDLOŽENO je i da se pojedincu sposobnom za rad ne ograniči primanje pomoći na devet meseci godišnje. To, kako se navodi, mnoge stavlja u rizik od dubljeg siromaštva, potencira rad na crno i suprotno je odlukama Evropskog komiteta za socijalna prava.