ZAŠTO SE IZGUBILO POVERENJE U VAKCINE? Od čuda i čuvara života, do straha od gubitka zdravlja

Ivana Kovačić 03. 03. 2025. u 18:58

VAKCINE protiv kovida su spasle mnogo života - konstatovala je Svetska zdravstvenea organizacije (SZO), čije istraživanje sada pokazuje da je taj broj u Velikoj Britaniji čak 475.000, a još mnogo više njih bilo je pošteđeno bolničkog lečenja ili respiratora.

ZAŠTO SE IZGUBILO POVERENJE U VAKCINE? Od čuda i čuvara života, do straha od gubitka zdravlja

Foto Shutterstock

Vakcine su bile "naučno čudo", rečeno nam je onomad, naša najbolja nada da nam se životi vrate u normalu posle više meseci karantina i ograničenja, ali, nešto se dogodilo u godinama koje su usledile, piše Bi-Bi-Si.

Istraživanja pokazuju da je poverenje u sve vrste vakcina pretrpelo ozbiljan udarac. To je veliki paradoks pandemije, rekao je doktor Sajmon Vilijams, istraživač javnog zdravlja sa Univerziteta u Svonsiju. On je istakao da je jedna od najuspešnijih inovacija u istoriji javnog zdravlja hitra izrada vakcina protiv kovida, ali zapravo je imala efekat smanjenja poverenja javnosti u vakcinaciju.

Oko 70 odsto odraslih osoba u Velikoj Britaniji je 2023. reklo da su vakcine bezbedne i efikasne, što je nagli pad u odnosu na 90 odsto iz 2018. godine, prema istraživanju Projekta poverenja u vakcine, koji vodi Londonska škola za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM).

Ovo je i te kako deo svetskog trenda, prema kojem je u 52 od 55 anketiranih zemalja došlo do pada poverenja u vakcine u odnosu na 2019. godinu. Redovne ankete, koje sprovodi JuGov, pokazuju da je sve verovatnije da odrasli ljudi kažu kako vakcine imaju štetne neželjene posledice koji se ne otkrivaju u javnosti. Procenat onih koji kaži da je ta izjava "verovatno" ili "definitivno" istinita skočio je na 30 odsto 2024, za razliku od 19 odsto iz 2019. godine.

Istovremeno, stopa vakcinacije dece je u poslednjih pet godina opala još više ispod preporučenih nivoa, čime se dugotrajni trend nastavio.

Istraživanja dosledno pokazuju da su mladi odrasli ljudi grupa koja je najsklonija korišćenju društvenih mreža za donošenje odluka o svom ličnom zdravlju i da su najpodložniji dezinformacijama. Karantini i druga ograničavanja značila su da su mnogi od njih u poznim tinejdžerskim godinama tokom pandemije gubili od školovanja, ranih prilika za posao i društvenog života. Istovremeno, oni su, za razliku od starijih, bili u manjem riziku da se ozbiljno razbole nakon što se zaraze virusom. Podaci takođe ukazuju na to da su mlađe grupe doživele najveći pad poverenja u vakcine u protekle četiri godine.

Pogledajte više