SMEĆE NA TALASIMA REKA: Dunav i Sava puni otpada zbog nehigijene na splavovima i neregulisane nadležnosti

Nažalost, nemar građana i "rupa" u zakonu, odnosno suštinska nenadležnost nad uklanjanjem smeća iz vodotokova pretvaraju naše reke u deponije. Dunav i Sava odaju utisak "takmičenja u skupljanju plastike" na svojim talasima.

Svako ko prošeta Savskim kejom, parkom Ušće ili Parkom prijateljstva, gotovo je nemoguće da ne primeti otpad koji pliva na priobalju i oko ulaza na splavove na ovim potezima.

- Na svaka tri metra gomile smeća. Od plastike i splavova više ne vidimo reke i labudove - razočarano priča sugrađanka Milena P.

Na osnovu izmena i dopuna Zakona o vodama iz 2016. godine, nadležnost nad vodama prvog reda, u koje spadaju Dunav i Sava, prelazi sa JVP "Beogradvode" na JVP "Srbijavode". Ali, problem nastaje zato što godišnjim programom poslovanja ovog preduzeća nisu predviđena finansijska sredstva za uklanjanje komunalnog otpada.

Odlukom o postavljanju plutajućih objekata propisano je da je vlasnik, odnosno korisnik, obavezan da splav postavi i koristi u skladu sa odobrenjem, da ga redovno održava u ispravnom i urednom stanju, štiti ga od korozije, vlage i vode i da uklanja otpatke i nanos oko kafića na vodi. Inspekcijski nadzor nad primenom ove odluke obavlja inspekcija Grada.

Istom Odlukom propisano je da će se novčanom kaznom od 100.000 dinara kazniti za nepoštovanje odredaba vlasnik, dok će se kaznom od 10.000 dinara kazniti korisnik. Iznos od 50.000 platiće preduzetnik, dok će kazna od 10.000 biti uručena fizičkom licu.

INSPEKCIJSKI NADZOR

U SEKRETARIJATU za inspekcijske poslove govore da je Planom inspekcijskog nadzora za 2021. godinu predviđeno obavljanje redovnih i vanrednih inspekcijskih nadzora nad primenom odredaba Odluke o postavljanju plutajućih objekata na vodnom zemljištu sa ciljem da se preventivnim delovanjem ili izricanjem mera ostvari zakonitost i spreče ili otklone štetne posledice po, zakonom i drugim propisom, zaštićena dobra, prava i interese.