Čabraja: Smatram da je preterano da retroaktivno menjate naslove knjiga, slika, pesama, toponima
PRE nekoliko dana u Francuskoj je izašlo novo izdanje kultnog krimi-romana Agate Kristi "Deset malih crnaca" sa izmenjenim naslovom "I ne osta nijedan". U duhu političke korektnosti, naziv originala iz 1939. godine promenjen je tako u gotovo svim evropskim zemljama, osim Španije i Grčke.
"Deset malih crnaca" je najtiražniji krimić u istoriji, sa više od 100 miliona prodatih primeraka širom sveta, a ime je dobio po narodnoj pesmi iz druge polovine 19. veka, oko koje se i vrti glavni zaplet romana. Naslov je, međutim, od početka bio sporan za Amerikance, pa se već prvo izdanje (iz 1940) razlikovalo od britanskog, a roman je dobio ime po poslednjem stihu pomenute pesme "I ne osta nijedan".
Kako reč crnac u Americi ima pežorativno značenje, tako je iz romana Agate Kristi izbačeno svako njegovo spominjanje (ukupno 74 puta), crnci su postali vojnici, a Crnačko ostrvo - Vojničko ostrvo. Pojedina izdanja u Americi, ali kasnije i u Britaniji, izlazila su i pod naslovom "Deset malih Indijanaca".
- Niko ne bi trebalo da koristi reči koje su uvredljive za druge. U vreme kada je napisan roman jezik je bio drugačiji i koristile su se neke reči koje su danas s pravom zabranjene - kazao je Džejms Pričard, praunuk i naslednik Agate Kristi, opravdavajući najnoviju izmenu naslova u francuskom prevodu.
Osim Amerike, ostatak sveta dugo se držao originala. U Velikoj Britaniji krajem osamdesetih "crnci" su prvo postali "Indijanci", a kasnije "vojnici". U 21. veku politička korektnost je dobila na zamahu u mnogim sferama, pa je tako i roman Agate Kristi pretrpeo izmene u brojnim zemljama. Posle protesta građana u Hanoveru 2002. zbog "uvredljivog naslova" najavljenog pozorišnog komada "Deset malih crnaca" Nemačka je već sledeće godine pripremila novo izdanje romana "koje ne vređa nikoga". Slične zahteve imale su potom različite organizacije u Danskoj, Švedskoj, Slovačkoj... pa su objavljeni novi prevodi sa američkim naslovom "I ne osta nijedan".
Prošle godine i Srbija se našla u društvu "politički korektnih". Izdavačka kuća "Laguna" objavila je najtiražniji roman Agate Kristi, sa novim naslovom "I ne osta nijedan", u prevodu Aleksandre Čabraje.
- Kao neko ko se ceo život bavi književnošću, smatram da je u ovakvim slučajevima politička korektnost preterana, ali razumem i prihvatam činjenicu da je za nekoga ta reč možda uvredljiva - kaže, za "Novosti", prevodilac Aleksandra Čabraja.
Naša sagovornica dodaje da je roman Agate Kristi "nastajao prirodno, u skladu sa svojim vremenom".
- Kada se osvrnemo na istoriju celokupne književnosti i umetnosti, shvatićemo koliko je besmisleno menjati stvari nastale pre 100-200 godina. Za mene je ta korektnost neka vrsta puritanizma. Naravno, normalno je da težimo ravnopravnosti u svim segmentima i da se borimo protiv diskriminacije svake vrste. Takva politička korektnost je normalna u javnom životu, za sadašnjost, ali smatram da je preterano da retroaktivno menjate naslove knjiga, slika, pesama ili, u ovom slučaju toponima, odnosno, naziva ostrva na kom se dešava radnja - ocenjuje Čabraja i dodaje da su u srpskom prevodu, baš kao i u gorepomenutim izdanjima, "crnci" izbačeni u potpunosti i zamenjeni sa "vojnicima".
Filmovi i serije
ROMAN "Deset malih crnaca" doživeo je brojne adaptacije na filmu, televiziji, u pozorištu. Po najprodavanijem naslovu Agate Kristi snimljeno je nekoliko filmova, od kojih je najpoznatiji crno-beli Renea Klera "I ne osta nijedan", iz 1945. godine. Od filmova su još brojnije televizijske adaptacije, a samo Velika Britanija snimila je tri serije po ovom romanu, poslednja od njih prikazana je 2015. godine, u produkciji Bi-Bi-Sija.
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić stigao je u štab SNS-a. Na samom ulazu novinarka N1 televizije Žaklina Tatalović pokušala je da isprovocira predsednika Srbije, i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
PROSLAVLjENI holivudski glumac Robert De Niro, koji je poslednjih dana u centru pažnje jer je u 80. godini sedmi put postao otac, svojevremeno je posećivao našu zemlju, a simpatije prema srpskom narodu nije skrivao ni u svojim izjavama.
Dosadašnji trener Ferencvaroša Dejan Stanković ima novi klub, nakon što je sa pomenutim osvojio titulu prvaka Mađarske. Ali novi početak - nije baš idealan. Naprotiv.
Novak Đoković je, iznova, opčinio sve koji vole tenis. Rolan Garos mu nije bio naklonjen što se termina tiče, ali je on neverovatnu odluku organizatora, potom i značajno vođstvo rivala, preokrenuo u trijumf. Evo i kako.
U SRBIJI se danas održavaju lokalni izbori u 89 gradova i opština, među kojima su Beograd, Novi Sad, Niš, Čačak, Valjevo, kao i u većini vojvođanskih opština. Glasačka mesta otvorena su u 7 sati, a zatvaraju se u 20 časova.
Kako bi skrenula pažnju na globalno zagrevanja, klimatska aktivistkinja zalepila je crveni poster preko slike "Polja maka" francuskog impresioniste Kloda Monea u muzeju "Orse" u Parizu. Ubrzo posle toga je uhapšena.
IZLOŽBA dečjih radova koja je plod edukativnog programa „Bio jednom jedan slikar. Uroš Predić", a povodom izložbe „Inspirisani Francuskom", kao i radionice o stvaralaštvu Bogomila Karlavarisa, otvorena je u subotu, 1. juna u Galeriji Matice srpske.
DORĆOL će 1. juna dobiti još jedan izložbeni prostor, dizajn studio "Vanda & Martina", u ulici Džordža Vašingtona, koji će u 16 časova biti otvoren postavkom slika beogradskog umetnika Petra Mošića. Izložba višestruko nagrađivanog umetnika, kome je pripalo i priznanje "Momo Kapor", koju je nazvao "Let", premijerno će predstaviti novi ciklus njegovih radova. Posle naše prestonice naći će se i pred publikom u Holandiji, Hrvatskoj i Sloveniji.
DVA nova eksponata od juče su deo izložbe "Čekajući stalnu postavku" u Itorijskom muzeju Srbije. reč je o rekonstrukcijama odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića, koje je izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa timom saradnika. One su predstavljene na posebno dizajniranim lutkama vajara Darka Kuzmanovića.
Komentari (2)