Vinska bajka u postojbini Etruraca

Milica Ostojić

06. 06. 2019. u 21:28

Dvadeset metara ispod zemlje imate osećaj da ste u teatru u kom, dok uživo slušate savršeno muziciranje i prepoznajete note čardaša ili ruske muzike, publiku čine vinska burad

Винска бајка у постојбини Етрураца

Depositphotos

Lepota i svekoliko bogatstvo Toskane teško da imaju rivala u ionako živopisnoj Italiji. U njoj, kao i manjim delom u severnom Laciju, prostire se region Marema, koji sa površinom od 5.000 kvadratnih kilometara zauzima jednu četvrtinu Toskane! Tu su pre nešto manje od 3.000 godina živeli Etrurci, civilizacija koja je bila veoma napredna na svim poljima. Između ostalog, zaslužni su za unapređenje načina uzgajanja vinove loze i proizvodnje vina. Otišli smo da se uverimo u to i posetili nešto na čemu svet istinski može da zavidi Italiji i Maremi.

Još izdaleka pogled puca na vinogradarski raj zagrljen zelenilom od 500 hektara, rascvetalim i prepunim opojnih mirisa, a koje predstavlja pluća carstva vinograda od 83 hektara. Na putu ka "Roka di Frasinelo", iz daljine se vidi toranj ove vinarije, savršenog umetničkog dela, koje je projektovao najslavniji italijanski i širom sveta priznati arhitekta Renco Piano.

Zbog jedinstvene strukture, elegantne forme i neverovatne funkcionalnosti, ova građevina uopšte ne remeti prirodu, naprotiv, ovde se jedno na drugo naslanjaju arhitektura, umetnost, arheologija i prestižno vino. Time je samo nadgrađena i krunisana viševekovna istorija etrurske vinogradarske kulture, ali i arheologije, o čemu svedoče predmeti iskopani na posedu vinarije.

Sve je počelo krajem 70-ih godina prošlog veka kada je novinar i vlasnik veoma razgranate i plodne izdavačke kuće, Paolo Panerai, ujedno veliki zaljubljenik u vinogradarstvo i vino, kupio prvih 50 hektara zemlje i stvorio grupu "Domini Kastelare di Kastelina". Potom mu se pridružio Erik Rotšild, koji u velikoj porodici bankara ima ulogu odgovornog za upravljanje poslovima u oblasti vinogradarstva, koji je 1999. godine kupio još 450 hektara. Tako je započela prva privredna saradnja u oblasti uzgajanja vinograda i proizvodnje vina između Francuske i Italije. Po njihovoj želji je arhitekta Piano - koji je svetsku slavu stekao projektujući Centar Žorž Pompidu u Parizu, a zvanično se ubraja u deset najboljih na svetu u svom poslu - dizajnirao ovaj hram vina od 8.000 kvadratnih metara. Na njemu je projektovao i toranj koji sakuplja svetlost za vinariju serijom ogledala nameštenih pod određenim uglovima. Vinifikacija se odvija u cementnim kadama, a potom, u zavisnosti od vrste vina, u nerđajućem čeliku ili u buradima od francuskog hrasta. Istinska genijalnost, funkcionalnost i lepota iskazani su u konstrukciji prostora namenjenog za zrenje vina, bisera ovog vinskog podruma, sa oko 2.000 buradi od po 225 litara. A u centru tog četvrtastog prostora nalazi se krug, zbog čega sve podseća na amfiteatar - okolo su burad, u sredini scena koja zaista ima funkciju pozorišta, sva čula tu osećaju diskretan miris vina, a iznad vas je ogromna tavanica. Kada uđete u taj dragulj ukopan dvadeset metara ispod zemlje, prisustvujete "profinjavanju" vina i trijumfu pića bogova, umetnosti i arhitekture. Imate osećaj da ste u teatru, a da su burići oko vas publika. Uživo slušate savršeno muziciranje i prepoznajete note čardaša ili ruske muzike. A kad izađete na površinu zemlje dočekuje vas slavlje svetlosti i nepeglednog zelenila. Budući da je sve je u staklu, nemate osećaj gde se završava arhitektonsko delo a gde počinje priroda.

Foto Vinarija

Marema je najpre priča o vinu, o autohtonim vinovim lozama "sanđoveze" (popularno nazvanim "sanđoveto") i "vermentino". Uz to, uzgajaju se i internacionalne loze koje omogućuju izvanredan blend vina: merlo, kaberne sovinjon i širaz. Grožđe se bere isključivo ručno, a loša zrna se strogo odbacuju! U takvim uslovima jedno vino predstavlja istinsko remek-delo. Nastalo je 2007. godine. Čisti merlo "bafonero", odnosno "crni brk", nazvan je po nadimku predvodnika u lovu na divlje svinje kojih u ovoj regiji, kažu, "ima više nego stanovnika". Sa svakog čokota uzima se samo jedan, najbolji grozd loze merlo i posle vinifikacije u cementnim kadama i najmanje 14 meseci zrenja u buradima, flašira se "bafonero", vino koje je od 2007. do 2018. osvojilo više od dvadeset prestižnih svetskih i italijanskih priznanja. Njegova cena u kantini je 160 evra! Šta osećate kada ga gustirate? Simfoniju voćnih mirisa, uglavnom onih od crnog voća, kupine i borovnice, potom vanile... Njegov ukus dugo osećate u ustima.

Velelepna vinarija izvozi vina u 55 zemalja, najviše u SAD, Nemačku, Rusiju, a u poslednje vreme Kina zauzima drugo mesto među zemljama koje pazare najviše. I ne samo to, bogati Kinezi i Rusi žele samo najprestižnije boce. Formiran je i "Bafonero klub", tako da imućni unapred kupuju ovo vino kako bi bili sigurni da će pripasti baš njima i to, po želji, sa personalizovanim etiketama na poleđini flaše.

Foto M.O.

NEKROPOLA SA OSAM GROBNICA

Kada je pre dvadesetak godina na terenu koje je vlasništvo "Roka di Frasinelo" otkrivena nekropola sa osam grobnica u kojima su sahranjeni bogati ili manje imućni etrurski stanovnici, između kantine i Odeljenja za arheologiju regiona Toskana napravljen je sporazum koji je omogućio da se blago, odnosno predmeti pronađeni u grobnicama a vezani su uglavnom za proizvodnju i upotrebu vina u domaćinstvima, izlože u vinariji. Tako je stvoren dokumentaciono-muzejski prostor, sa neverovatno očuvanim predmetima pronađenim u nekropoli San Đermano i u osam grobnica. Iako je reč o privatnom posedu, turisti bez ikakve nadoknade mogu da uđu i vide ostatke ovog arheološkog nalazišta.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije