Broj turista na kruzerima mogao bi i da se duplira

Tanjug

04. 12. 2018. u 23:21

U Beogradu je danas održana Međunarodna konferencija o Dunavu i turizmu "Beograd - tradicija sa vizijom" na kojoj su predstavljeni potencijali i značaj nautičkog turizma i Dunava u Srbiji

Број туриста на крузерима могао би и да се дуплира

Foto Teodora Ćirić

U Beogradu je danas održana Međunarodna konferencija o Dunavu i turizmu "Beograd - tradicija sa vizijom" na kojoj su predstavljeni potencijali i značaj nautičkog turizma i Dunava u Srbiji.

U Turističkoj organizaciji Srbije (TOS) kažu da broj turista u Srbiji iz godine u godinu generalno raste, kao i broj gostiju koji dolaze rečnim kruzerima, te veruju da postoji mnogo prostora da se njihov broj još poveća, ako ne i udvostruči. Prema podacima TOS-a, 2017. godine 531 rečni kruzer sa ukupno oko 70.000 turista došao je u Srbiju i pristao u Beograd, dok je 2016. bilo oko 65.000 turista koji su došli kruzerima.

Direktorka TOS-a Marija Labović kaže za Tanjug da je 23. konferencija o Dunavu i turizmu okupila predstavnike kompanija rečnih kruzera poput A-Rose, Viking cruises, Rius Cruises, Crystal River Cruises, ali i ostalih pružaoca usluga duž celog toka Dunava, koji od Švarcvalda u Nemačkoj gde izvire, pa do Crnog mora iznosi 2.850 kilometra.

Navela je da se konferencija vezana za rečne kruzere prvi put posle deset godina održava u Beogradu.

"Veliko nam je zadovoljstvo što se konferencija održava u Beogradu, jer smo u takmičenju za to gde će biti održana pobedili Bazel. To pokazuje koliko su učesnici zainteresovani upravo za Dunav u Srbiji i za Beograd", rekla je Labovićeva.

Kako je navela, učesnici konferencije su donosioci odluka u kompanijama rečnih kruzera, te je to dobra prilika da srpska privreda i generalno Srbija predstave ponudu Dunava i podstaknu predstavnike kompanija da veći broj brodova s većim brojem turista dolazi u Srbiju i da se gosti duže u njoj zadržavaju.

"To je upravo ono šsto mi prepoznajemo kao glavnu priliku ove konferencije, da im pokažemo i dokažemo da je Dunav u Srbiji izuzetno bogat, da ima puno toga da ponudi u svakom smislu, od siti brejk obilazaka, obilazaka velikog broja arheoloških nalazišta, kulturno-istorijskih mesta, do vinskih tura", rekla je Marija Labović.

Istakla je neverovatne prirodne lepote Dunava u Srbiji, i navela da duž 588 kilometara svog toka kroz Srbiju ima mesta gde je Dunav i najdublji, i najširi i najuži.

"Đerdapska klisura je poseban doživljaj za turiste koji dolaze kruzerima. Želimo da iskoristimo ovu priliku da u narednom periodu imamo mnogo veći broj onih koji će kruzerima dolaziti u Srbiju", kaže Labovićeva.

Konferencija pod sloganom "Beograd - tradicija s vizijom" otvara veću mogućnost srpskoj privredi za saradnju s potencijalnim partnerima, a kroz predavanja i radionice prisutni su imali priliku da se upoznaju s ponudom na Dunavu u Srbiji.

U TOS-u navode da turizam u funkciji promocije Dunava čini znacajnu platformu za zajedničku promociju i ostvarenje krajnjeg cilja koji se sastoji u dovođenju što većeg broja turista i ostvarenja većeg prihoda od turizma.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

cigan mala

05.12.2018. 14:12

Potrebno je proglasiti javni interes(da se zaobidju neokomunistički uticaji iz zavoda za spomenike) ovu padinu, svu tu rugobu porušiti,dovesti svetske arhitekte da naprave prelepi projekat kao u Pragu(klasični stil sa minimum modernizma ali bogat koloritno) uložiti lovu i automatski dobijate magnet za rečne turiste. Ovako, jad i beda.

predrag milosevic, prof arh, clan aas

05.12.2018. 21:33

@cigan mala - Takav konkurs je bio. Beogradsko arhitektonsko drustvo jako je ponizilo odlican rad Soua Fujimota, Japanca, pa sada jedan od neuspesnih ucesnika na istom, i clan SANU, "nadzire" izgradnju po projektu dva vajara iz njegovog neuspesnog tima, Srbina i Engleza... Pogledajte na internetu katalog radova sa tog konkursa za Betonhalu.

Саша

06.12.2018. 22:06

Треба проширити пристаниште, или отворити оно у Земуну. Овако се бродови већ гужвају - и по три стоје паралелно укотвљена и путници пролазе кроз она друга два да би изашли на обалу.