Kraljevski vidikovci i manastiri Arilja

B. Subašić

15. 11. 2018. u 18:33

Predlog za vikend: Lagana šetnja po starim nemanjićkim stazama zapadne Srbije. Posetioci se penju na Gradinu, gde na vidikovcu na temeljima davno srušene branič-kule uživaju u prelepom pogledu

Краљевски видиковци и манастири Ариља

Foto B. Subašić

MODERNI putnici žure čak i kad idu da se opuste, pa često propuštaju da obiđu živopisnu ariljsku župu na raskrsnici starih puteva ka Zlatiboru, Tari, Zlataru i Goliji.

Nemanjići su pak bili manje užurbani, a skloniji razmišljanju i uživanju, pa su Arilje zbog lepog položaja na uzvišici između Moravice i Rzava odredili da bude sedište velike episkopije. Na vrhu brda Gradina, iznad ariljskog sela Trešnjevice, nekoliko kilometara dalje, podigli su i tvrđavu, ne samo kao čuvara puteva već i kao rezidenciju u kojoj je boravio i Nemanjin brat Stracimir.

Koliko su naši srednjovekovni vladari bili dalekovidi, pokazuje i veliki broj posetilaca koji se danas penju na Gradinu, gde na vidikovcu uređenom na temeljima davno srušene branič-kule uživaju u prelepom, kraljevskom pogledu.

Do podnožja tvrđave se može stići i automobilom i šetajući iz centra današnjeg Arilja, gde je kralj Dragutin podigao svoju belu zadužbinu, Hram Svetog Ahilija, jednu od najlepših srpskih crkava čije su izuzetne freske dobro očuvane. Lep pogled nije jedini razlog zbog koga se dolazi na Gradinu, već i crkvica Svetog Ilije, koja je po dimenzijama minijaturna, a po čuvenju i čudima velika. Ona je podignuta na temeljima dvorskog hrama, u čast junaka Prvog srpskog ustanka koji su pod Gradinom izvojevali veliku pobedu.

Lokalno predanje kazuje i da onaj ko obiđe tri puta oko ovog hrama na ivici litice s leđa skida breme grehova. Nekad je ovaj poduhvat bio opasan po život, ali danas je uz stazicu oko crkve postavljena ograda, pa je grešnima mnogo lakše.

Nastavljajući starim putem ka Goliji u podnožju Gradine stiže se i do ušuškanog srednjovekovnog manastira Klisura, s jedinstvenim freskama na kojima su predstavljeni ne samo svetitelji, već i Kosovka Devojka, Majka Jevrosima i Filip Višnjić. Nedaleko je i raskrsnica koja vodi u živopisnu klisuru Panjice, koja je omiljena trasa planinara u doba niskog vodostaja, kad se može pregaziti i posle kilometar šetnje stići do čudesne Mokre pećine, njenog bujnog vrela i vodopada.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije