Mediteranska klima na braničevskim dinama
23. 07. 2018. u 23:07
Egzotični brežuljci između Rama i Velikog Gradišta kriju tajne prirode i spomenike iz burne istorije ovog dela Srbije
.jpg)
Foto B. Subašić
BRANIČEVO poseduje najlepši deo podunavskih peščanih dina Ramsko-golubačke peščare koji se kao zatalasani bregovi prostiru od Rama do Zatonja, nadomak Srebrnog jezera i Velikog Gradišta. Ko želi da vidi pesak koji je gigantski praistorijski Dunav nataložio u tadašnjem koritu, mora da potraži odrone brežuljaka, u čijem se mekom tlu gnezde jata brbljivih malih ptica. Površinu bregova kao nežni tepih pokrivaju livade lelujavih trava, na koje vetar donosi miris borova iz okolnih šumaraka.
Škrta peščana podloga koja upija vlagu darovala je ovom prostoru mikroklimu koja leti podseća na mediteransku i zdrav vazduh koji se udiše žudno, punim plućima. Ramsko-zatonjska peščara je zato ovog kišnog leta idealno mesto da se odmorite od vlage šetajući blagom prozračnom visijom iznad Dunava.
Ispod i preko brežuljaka prelazi i evropska biciklistička transverzala nazvana Put Gvozdene zavesa, u znak sećanja ne vreme kad je Dunav bio granica sa zemljama Varšavskog pakta. Te međe više nema i danas umesto emigranata skelom iz Banatske Palanke do Rama stiže mnoštvo turista iz EU, koji obilaze Đerdap. Oni preko peščare, Velikog Gradišta i Golupca stižu do srpske strane klisure. Kad je obiđu, preko brane na hidroelektrani kod Kladova vraćaju se na rumunsku obalu.
.jpg)
Posetioci braničevske peščare srešće se s brojnim svedočanstvima iz prošlosti, jer je Dunav kod Rama nekad bio najplići, pa su ovuda prolazili razni narodi i u ratnim pohodima. Stene na brežuljcima bile su keltska svetilišta, a nedaleko od njih su Rimljani napravili logor Lederata, iznad mesta gde je imperator Trajan prešao u Dakiju. Sa ostataka rimskih kula, kao na dlanu, vidi se nalazište Viminacijum, na mestu prestonice provincije Gornje Mezije. Rimljani su podigli i prvu tvrđavu-osmatračnicu na visokoj steni iznad pristaništa u Ramu, koja je motrila na banatsku ravnicu i utvrdu-blizanca Haram. Kad je snaga Rima opala, duž obale Braničeva podignut je niz tvrđava i osmatračnica nazvan Dunavski limes, čije tragove posetioci Ramsko-zatonjske peščare nalaze na mestu najlepših vidikovaca.
.jpg)
Srbin Srbinovic
24.07.2018. 01:32
Zasto krijemo a time i unistavamo sopstvenu istoriju? Dakija, Trakija i Rimljani sve je to dobro.Samo niko ne pise da u vecem delo obale sadasnjeg "Srebrnog jezera" pored puta Veliko Gradiste Pozarevac u sumi bio deo zenskog zatvora zvan zenskom Zabelom i u kom su zatvorenice bile uglavnom zene politicki "nepodobne ili nabedjene''. Logor je bio ogradjen bodljikavom zicom sa kulama, reflektorima i mitraljeskim gnezdima a pored zice je bilo i minsko polje. Obavezan fizicki rad i to je deo turizma.
@Srbin Srbinovic - Za one koji ne preporucuju, sta i zasto ne preporucujete? Zelite li da zivite u lazima i laznoj istoriji. Veliko Gradiste je u poratnom periodu bilo "strtegiski" vazno mesto sa velikim brojem:policije udbasa u koznim kaputima carinom granicarima i ostalom regularnom vojskom koja je pored kasarne bila razbacana na vise mesta po samom Gradistu.Licne karte su gradjanima bile drugacije boje,bilo je i bunkera. To je deo nase zajednicke komunisticke istorije i vladavine, svidelo se to nekome ili ne.
Komentari (2)