Vekovna priča Nemanjine doline vina (FOTO)

B. SUBAŠIĆ

20. 01. 2018. u 22:42

Vinogorje Župe Aleksandrovačke svake godine privlači sve veći broj gostiju. Ruski turisti koji zimuju na Kopaoniku obavezno obiđu muzej i bar neku od 60 župskih vinarija

Вековна прича Немањине долине вина (ФОТО)

Sala u kojoj se piju eksponati,foto B.Subašić

FRANCUSKI konzul Deko je 1904. šetajući vinogorjem Župe aleksandrovačke oduševljeno izrekao: "Ovo je druga evropska Šampanja" i potvrdio ono što je Stefan Nemanja znao još u 12. veku. Naime, srpski veliki župan je 1196. ktitorskom poveljom svojoj zadužbini Studenici darovao sela Župe Rasine iz koga su dolazila najbolja vina. Od Nemanjića su i arhiepiskopija Žiča i manastiri Svete Gore dobijali metohe u rasinskom vinogorju, o čemu svedoče imena "poljana" sezonskih vinogradarskih naselja čiji se prastari kućerci i danas bele po brežuljcima.

- Moderni Aleksandrovac je nastao četrdesetih godina 19. veka oko sela Kožetina, koje se pominje u Nemanjinoj povelji. Do tada su vekovima kolone vinogradara iz planina starih Nemanjinih župa, od Toplice do Raške, početkom svake sezone u dugim karavanima dolazile u svoje vinograde - kaže Ivan Brborić, direktor Zavičajnog muzeja Župe.

Vinograde je u župi imao i knez Lazar, a nova arheološka istraživanja ukazuju da je u selu Milentija imao rezidenciju i da je u staroj tvrđavi Koznik napravio zamak. Legenda kazuje da je mladi despot Stefan prve školske časove pohađao u manastiru Drenča, nedaleko od današnjeg Aleksandrovca. Ovu 2018. godinu Župljani smatraju posebno važnom jer je posle dugog odsustvovanja Studenica obnovila svoje čokote u župi.

- Povratak Nemanjine zadužbine dočekujemo s radošću kao srećan nastavak duge priče, za koju je izgledalo da se bliži kraju kad su domaćini napuštali vinograde i išli u fabrike. Sad se mnogi vraćaju baštini predaka i trenutno imamo više od 60 vinarija koje proizvode vrhunska vina - kaže Vladimir Rašković, direktor Turističke organizacije Aleksandrovac.

Vladimir Rašković u starom vinogradarskom naselju

Među mladim povratnicima iz industrije su i braća Anta i Aca Rašković koji na tržište izbacuju "skromnih" 15.000 litara autohtone tamjanike.

- Za vinarstvo su potrebna velika ulaganja i rad, ali iza nas stoji duga tradicija - kažu Raškovići.

Rusi vole "Miniće"

Župsko vinogorje privlači hiljade turista, a Vinska kuća Minića u Tržcu je zvanično uvrštena u ruske turističke itinrere.

Prenoćište za vinopije


Slavna je ne samo po vinima već i po originalnim bungalovima koje je zamislio i napravio od ogromne buradi doajen vinskih vitezova Mića Minić.

Tradicija, Nela Đurić, direktorka Muzeja


Ipak, prava poslastica je Muzej vinarstva i vinogradarstva u Aleksandrovcu, jedinstven u svetu po tome što je u cenu ulaznice uključeno i degustiranje tečnih eksponata!


RUŽINO DUGO PUTOVANjE

PORODICA Ćosić koja se generacijama bavi isključivo vinogradarstvom i vinarstvom jedina u Srbiji proizvodi vino ružu izuzetno lepog i snažnog mirisa.

- Ovu sortu smo dobili greškom od italijanskih isporučilaca i uzgojili je iz radoznalosti. Grožđe je dalo izuzetno mirisno aromatično vino.

Zanimalo nas je odakle sorta potiče, a DNK analiza je utvrdila da je egzotična ruža daleki potomak naše tamjanike, koja je otputovala do Italije i posle dugo vekova se vratila kući - kažu Ćosići.

Manastir Drenča, škola Despota Stefana

BUJNE ŽUPLjANKE

LOZA je u pitomoj kotlini Župe rađala još u vreme Rimljana, a verovatno i ranije, jer su blaga klima i plodna zemlja privlačili ljude od praistorije. O tome svedoče i praistorijske figurine bujnih Župljanki načinjene pre 6.000 godina. Kad su ovi simboli plodnosti iskopani u Vitkovačkom polju akademik Bora Jovanović je prokomentarisao: "Da su pronađene pre Vinče, ova kultura bi se zvala vitkovačka."






Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)