Kosmajski krug despota Stefana

B. Subašić

24. 12. 2017. u 22:41

Na samo 50 kilometara od centra prestonice čeka vas čudesno putovanje. Državnik, vitez Reda zmaja, pesnik i mecena, često je boravio na šumadijskoj planini nadomak Beograda

Космајски круг деспота Стефана

Foto: B. Subašić

ŠETAJUĆI po šumovitim kosama i skrivenim uvalama Kosmaja, tokom kratkog zimskog dana možete proći stazom kojom je često hodio i despot Stefan Lazarević. Ovaj ratnik, državnik, vitez Reda zmaja, pesnik i mecena je na šumadijskoj planini nadomak prestonog Beograda rado provodio vreme u lovu, a državne poslove je vodio u konacima svojih zadužbina.

Stefan Visoki je od Srbije za kratko vreme stvorio zemlju u kojoj su procvetale duhovnost, nauka i umetnost. Verski i prosvetni centri bili su manastiri, a među najvažnijima su bili oni na kosmajskoj Svetoj gori.

Čudesno putovanje Kosmajem, na 50 kilometara od centra Beograda, počinje u šumskom amfiteatru na čijem se platou nalazi srednjovekovni Manastir sabora Svetih arhangela, koji je u narodu poznatiji kao Tresije. Predanje kaže da ga je utemeljio kralj Dragutin, a da ga je Stefan Visoki pretvorio u veliku prepisivačku školu. Današnji šetači rado prelaze isti put kojim je despot išao od Tresija do manastira Kastaljana i Pavlovca, koje je koristio kao rezidencije na Kosmaju.

Ta obeležena staza vodi kroz šumu ka najnižem kosmajskom vrhu Bela stena, s koga se, kao na dlanu, vidi kolubarska ravnica. Njega označava skromni spomenik na kosturnici gde su sahranjeni srpski ratnici pali u ogorčenoj bici tokom novembra 1914. godine. Uvek ima svežeg cveća na ovom malom belegu velike žrtve hiljadu vojnika odbrane Beograda i Timočke divizije, koji su izginuli sprečavajući višestruko nadmoćnije Austrougare da prodru u srce Šumadije.

Stazom se brzo stiže do monumentalnih ostataka Kasteljana, velikog dvorsko-manastirskog kompleksa koji je, u skrivenoj šumskoj udolini kraj Nemenikuća, utemeljio kralj Dragutin. U narodnom predanju manastir posvećen svetom ratniku Đorđu češće se dovodi u vezu s despotom Stefanom, koji ga je koristio kao letnju rezidenciju. Iako je svetinja vekovima u ruševinama, stanovništvo ovog kraja i te zidine duboko poštuje i smatra ih čudotvornim, zbog čega dolazi da se iskreno pomoli u šumskoj tišini. O tome svedoče tragovi mnoštva istopljenih voštanica, ikonice i novčići zadenuti između kamenja starog hrama.

Odatle se šumskim putem može doći do vrha Košutica, s koga puca vidik na sve četiri strane sveta, a zatim spustiti ka Koraćici. Na početku ovog sela, u dubokoj dolini kojom žubori potok, skriven je elegantni beli manastir Pavlovac, prelepa zadužbina despota Stefana. Odatle je lako popeti se na najviši vrh Kosmaja i spustiti do Tresija, zatvarajući krug prolaska despotovom stazom.






Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (4)

nikanor

25.12.2017. 11:30

Trebalo bi onaj komunistički spomenik na vrhu Kosmaja prilagoditi vremenu i adaptirati osmatračnicu sličnu onoj na planini Bukulji kod Aranđelovca

Anna

28.12.2017. 13:59

@nikanor - Trebalo bi spomenike iz svakog perioda ostaviti tamo gde jesu bez ikakvih adaptiranja. A osmatračnica na Bukulji ne može biti ružnija. Ta potreba da se podižu kojekakvi betonski nespomenički objekti po vrhovima planina je očigledno neka naša specijalnost. Čemu to? Šetaš planinom, imaš lep vidik, zastaneš. Šta će ti na vrhu planine još i osmatračnica koji andrak?

Ivana

25.12.2017. 22:26

I Sveti Stefan je postovanja, na zalost protestanti i drugi veoma blago to ne prihvataju

Ivan NBg

26.12.2017. 11:25

Nekad smo imali despota Stefana Lazarevića a danas Aleksandra Vučića, svaki dalji komentar je suvišan.