S karticom na more

P. JANJATOVIĆ

07. 08. 2011. u 20:53

Plaćanje „plastikom“ tokom odmora može da košta više nego kešom. U Egiptu i Tunisu vole keš, u Grčkoj i Španiji kartica neophodna

TURISTI koji planiraju da tokom letovanja koriste platne kartice, mogu da prođu znatno skuplje od plaćanja kešom. Jer, za razliku od plaćanja „plastikom“ u Srbiji, gde banke ne zaračunavaju proviziju, u inostranstvu će za to morati da izdvoje od tri do pet odsto transakcije, ili od tri do pet evra.

Pun novčanik novčanica na letovanju može da bude povoljniji od korišćenja platnih kartica. Za gotovo sve transakcije - podizanje novca ili plaćanje - treba platiti proviziju. Dodatni trošak imaju i svi koji hoće da plate karticom vezanom za dinarski račun, jer trošak pravi i zaračunavanje kursne razlike sa evrom.

- Kada se u Srbiji roba plaća karticom, banke ne naplaćuju proviziju - objašnjavaju stručnjaci. - Ali, u inostranstvu provizija se kreće oko jedan odsto od visine računa. Dešava se, u pojedinim slučajevima, da se ovaj trošak obračunava iz dva dela - fiksne naknade i procenta od celog iznosa - ili fiksnih tri odsto od transakcije.

GOTOVINA STRUČNjACI savetuju turistima da na letovanje u Afriku i Aziju, ipak, ponesu nešto keša. Jer, izvan Evrope, manji je broj bankomata, kao i prodavnica i restorana gde se može platiti karticom. Na evropskim odredištima kartica je, međutim, neophodna pa čak i dokaz da je turista platežno sposoban. Jer, turista ne može da iznajmi rentakar ukoliko nema „plastiku“. Ista je situacija i sa plaćanjem hotela putem interneta. Kartica je dokaz sigurnosti koji je vrlo koristan u neočekivanim situacijama.

Podizanje novca sa bankomata, takođe, košta. Pa, svi koji bi ipak hteli da podignu gotovinu sa bankomata, trebalo bi da odmah „skinu“ veću sumu. Svaka transakcija, bez obzira na količinu keša, donosi i novu proviziju. A naknade za podizanje novca znatno su niže za debitne kartice, u odnosu na kreditne. U bankama savetuju turistima da potraže POS terminale, koje često imaju hoteli, restorani i taksiji, jer tako bi sa određenim karticama mogli da prođu bez plaćanja provizije. Neke kartice su, međutim, ograničene na dnevnu količinu (recimo, 50 evra) koju vlasnik može da podigne.

Turisti treba da čuvaju sve potvrde o plaćanju, dok uplate ne budu proknjižene. Mnoge banke nude SMS servis, koji pomaže u kontroli potrošnje novca, ali se poruke tarifiraju u romingu a ne kao nacionalnom servisu.




Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (5)

Miljana

08.08.2011. 10:32

Vise puta sam placala karticom, kreditnom i debitnom, u inostranstvu i nikada mi nije bila zaracunara dodatna provizija od strane banke. Sta vise, kurs moje banke je veoma dobar i nikada nisam mnogo gubila na kursnoj razlici. Zato biste mogli, pre nego sto naplasite citaoce, da proverite informacije o kojima pisete!I naravno, da bez obzira na kritiku, objavite komentar...

Ina

08.08.2011. 11:36

Kada sam putovala u Španiju, najcesce sam koristila karticu prilikom placanja. Po povratku u Srbiju, pogledala sam izvestaj iz banke i umalo nisam pala u nesvet. Prilikom svake transakcije (placanja karticom i podizanja gotovine na bankomatu) banka je uzimala proviziju i to nisu bili nimalo mali iznosi. Tako da je najbolje, pre polaska u insostranstvo, raspitajte se u svojoj banci da li naplacuju proviziju i koliku.

Rayn

08.08.2011. 13:32

Provizija se placa za podizanje gotovine, a nema za placanje putem POS terminala. Problem je jedino kursna razlika, jer banka obicno zaracunava svoj najvisi kurs. Međutim i ovo je bolje nego da nosite evre pa ih menjate u lokalnu valutu, jer onda u menjacnici lose prolazite.

Bankar

08.08.2011. 18:59

Mislim da je krajnje vreme da se novinari u Srbiji malo edukuju kako bi mogli da rade svoj posao a ne da pisu ovakve gluposti i prenose savete takozvanih strucnjaka. Velika vecina banaka u Srbiji ne naplacuje provizije za placanje plastikom van zemlje. Od vecih banaka to radi jedino Raiffeisen i ni jedna druga.