Kulturna baština matice i rasejanja
07. 10. 2018. u 06:42
Skup u manastiru Vraćevšnica, nadomak Gornjeg Milanovca. Glavni deo posvećen velikašu Radiču Postupoviću

Radionica vajara Riste Mihića sa đacima - Foto Kulturni park Kovionica
SIMPOZIJUM "Radič 2018 - kulturna baština kao spona matice i rasejanja", nedelju dana, glavnim delom bio je posvećen srpskom velikašu Radiču Postupoviću, poznatom i po zadužbinarskoj gradnji manastira Vraćevšnica, kod Gornjeg Milanovca i njegovom zavetu uoči Kosovskog boja 1389. da će ga izgraditi, ako se iz boja vrati živ. Kad se vratio, ispunio je zavet.
Skup, održan u Zadužbini Svetislava Žilovića u Vraćevšnici, mestu nadomak manastira, organizovao je Kulturni park Kovionica. U zdanju stare škole iz šezdesetih godina 19. veka. U njoj su postavljene dve izložbe, fotografija "Hilandar", i "Prašumadija", koja kroz replike neolitskih skulptura predstavlja praistorijsku umetnost na tlu današnje Šumadije.
Simpozijum je otvorio istoričar Dušan Milovanović besedom "Slovo o Radiču Postupoviću".
- Ovo je prvi korak ka istraživanju impresivne biografije ovog viteza cara Lazara i despota Stefana Lazarevića - rekao je Milovanović.
Autor izložbe "Hilandar" Stanko Kostić održao je predavanje "Fotografija kao čuvar sećanja", propraćeno prikazivanjem nekoliko stotina umetničkih fotografija iz njegove bogate izlagačke karijere i kolekcije.
Aleksandar Hajder iz Srpskog kulturnog udruženja "Sveti Georgije" u Kopenhagenu, govorio je o poduhvatima srpskih udruženja u Skandinaviji. Među njima su kupovina crkve u Kopenhagenu i pokretanje dečjeg časopisa na srpskom jeziku.
Sa đacima OŠ "Desanka Maksimović" iz Vraćevšnice vajar Risto Mihić, restaurator i konzervator u Narodnom muzeju u Beogradu, održao je vajarsku radionicu. Narodni muzej u Kragujevcu odavno sarađuje sa institucijama i udruženjima Srba iz dijaspore, o čemu je govorio njegov direktor Nenad Đorđević, dok je direktor Zadužbine kralja Petra Prvog na Oplencu Dragan Reljić održao predavanje "Zadužbina Karađorđevića na Oplencu kao prvorazredna destinacija Srba iz dijaspore".
SRPSKA IZLOŽBA U KOPENHAGENU
- KAO zajednički imenilac svih nastupa može se istaći da su kulturne relacije matice i rasejanja često vulgarizovane, pa su ovakvi skupovi nužni da se naglasi činjenica da je naša kulturna baština ono što nas povezuje - zajednički je stav učesnika. Hajder je pozvao Kulturni park Kovionica da organizuje izložbu projekta "Prašumadija" u Kopenhagenu. Dogovoreno je i gostovanje srpskih pisaca iz Berlina u Kopenhagenu.