Gusenice obrstile šimšir
27. 07. 2018. u 10:15
Zbog najezde štetočina mnogi Piroćanci ovog leta ostali bez zelenih vrtova. Azijski plamenac napada žive ograde. Efikasno jedino spaljivanje
.jpg)
ZBOG nezapamćene najezde gusenica, mnogi Piroćanci će ove godine ostati bez šimšira u svojim vrtovima i baštama. Štetočine o kojima se ovde malo zna, brste biljke stare i po nekoliko decenija, nakon čega se one sasuše i najčešće završe u nekom od kontejnera. Najviše ih je u neselju Šesti kolosek, gde su pojedini vlasnici vrtova već ostali bez svog ukrasnog žbunja, mada ih ima i u drugim delovima grada.
- Imala sam nekoliko šimšira starih po dvadesetak godina.Primetila sam da se suše od korena ka vrhu, ali kasno sam uočila gusenice. Poprskala sam ih etiolom, slanom vodom i nekim drugim sredstvima koja su mi preporučili u poljoprivrednim apotekama, ali ništa nije vredelo. Biljke su požutele, ostale bez lišća, sa paučinama koje su ih bukvalno poklopile sa svih strana, nije im bilo spasa - kaže profesorka Vesna Ćirić.
Pročitajte još -Protutnjao uragan u Lozoviku
Šimšir se u njenom domaćinstvu uzgajao decenijama, ali će ove godine ostati bez ovog zimzelenog žbuna, koji se koristi i u narodnoj medicini za pojedine vrste ekcema, ali je svojevremeno, tačnije do sedamdesetih prošlog veka, služio i za kićenje svatova, naročito zimi kad nije bilo drugog zelenog cveća. Stablo šimšira je veoma traženo i među pecarošima koji od njega prave prvoklasne bućke za lao na somove.
Inženjeri hortikulture kažu da je ova gusenica u stvari azijski plamenac. Kao što i sam naziv kaže potiče sa azijskog kontinenta, a na području Srbije prvi put je primećena pre pet-šest godina i to u okolini Beograda i Zemuna. Niko ne zna kako je plamenac dospeo do Srbije i Evrope, a jedini pouzdan lek rezanje suvih grana i spaljivanje čim se primeti žuta boja na granama i stablu. Hrani se još i božikovinom i japanskom kurikom.
Vesna Ćirić kraj napadnutog šimšira
.jpg)
ZAOBILAZI VOĆNjAKE
U PRIČI sa azijskim plamencem ohrabrujuće je to što ova štetočina ne napada voćarske i povrtarske kulture, ali zato živu ogradu od šimšira može uništiti za dve do tri nedelje. U Evropi je proglašena za jednu od najinvazivnijih štetočina.
Suzbijanje hemikalijama je efikasno kada su gusenice u ranoj fazi i dok se ne pojavi paučina.
Ljubica
27.07.2018. 13:12
Kod nas u Boki Kotorskoj, simsiri su unisteni u 90% unazad 2-3god. Sve ovako kako je u tekstu u navedeno gusjenice koje polazu jaja iz kojih se razvijaju leptiri koji stvaraju paucinu i grm tako propada. Unistene su i palme u NH.. Tivtu i Kotoru od crvenog surlasa koji takodje potice iz Azije. Unistavaju se i agrumi (limuni i pomorandze) tako da su vlasnici uglavnom nemocni u borbi da ocuvaju stabla i grmove vec decenijama prepoznatljive na primorju.....
@Ljubica - To se moglo uništavati do pre nekoliko godina Fenetrationom ili Tionex-om,sada je to zabranjeno i rezultat je tu.Tu je i žilogriz,uništavao se Direzanom ,Galparom, sada zabranjeni,koristimo parafinsko ulje i delimično bakar oksihlorid,to vam je kao da pucate na slona vazdušnom puškom.Nije problem u preparatima već u neznanju ljudi o karenci preparata,tako da nas sada više truju nego ranije bezbrojnim prskanjem pokušavajući da nadoknade neefikasnost preparata!
Komentari (2)