Od suvače logor pa - ruina
10. 07. 2018. u 19:28
Umesto da postanu muzeji, važna zdanja u Zrenjaninu prepuštena zubu vremena. Umesto da služe za edukaciju mladih, kulturna dobra sklona padu

Zgrada nekadašnjeg logora, opasnost za prolaznike, Foto ZZSK
SAVET zrenjaninske MZ “Gradnulica” ponovo je upozorio da ruinirana zgrada bivšeg logora na kraju Ulice cara Dušana predstavlja opasnost za prolaznike.
- Uz pomoć komunalaca očistili smo korov i šiblje u dvorištu. Međutim, sam objekat u lošem je stanju i neophodna je hitna sanacija - ističu u Savetu MZ, gde očekuju da Gradska uprava i stručnjaci JP za urbanizam zaštite ovu zgradu koja je od velikog značaja za Zrenjanin.
U njoj je sredinom 18. veka podignuta suvača za mlevenje žita. Ovde je 1890. radio prvi mlin na parni pogon, a 1923. podignuta prva banatska fabrika makarona i testa. Za vreme Drugog svetskog rata, u zgradi starog mlina nalazio se koncentracioni logor, kroz koji je prošlo više hiljada Jevreja, Srba, Roma, komunista i partizana.
Mnogi od njih streljani su od 1942-1944. godine, a više grupa deportovano je u logore širom Evrope. Posle rata objekat je služio potrebama JNA, a sredinom 60-ih izdat u zakup fabrici “Udarnik” koja ga je koristila za skladište. U poslednjih nekoliko decenija zgrada se ne održava, niti se u nju išta ulaže. U vlasništvu je grada, a danas je bez namene, na šta stalno upozoravaju iz MZ “Gradnulica”.
PROČITAJTE JOŠ - Zrenjanin: Atrijum u novom ruhu otvorio vrata
Stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zrenjaninu smatraju da je najcelishodnije rekonstruisati izgled logara kao svojevrsnu Memorabliju. Namena spomen-muzeja bila bi u funkciji edukacije budućih generacija, prisećanja na vreme stradanja nevinih sugrađana tokom nacističke okupacije, očuvanja uspomena na značajne događaje i mesta iz nacionalne istorije, negovanje tekovina antifašističke borbe.
- Kompleks “Logor” ima svojstvo kulturnog dobra i vodi se kao znamenito mesto, od velikog značaja za Republiku Srbiju - iznose u Zavodu. - Zgrada Logora poseduje i arhitektonsku vrednost.
VUKOV PISAR
GRADSKA vlast žali se da prave mere za održavanje kulturnih dobara izostaju zbog nedostatka novca. Tako je, iako pod zaštitom države, srušena Kuća Filkovića u glavnoj ulici, reprezentativno zdanje u klasicističkom stilu. S lica zemlje tek što nije nestala i rodna kuća Aleksandra Sandića, književnika i pisara Vuka Karadžića iz 1790, jedna od poslednjih trščara u Panonskoj niziji.