Od suvače logor pa - ruina

Sl. PAŠIĆ

10. 07. 2018. u 19:28

Umesto da postanu muzeji, važna zdanja u Zrenjaninu prepuštena zubu vremena. Umesto da služe za edukaciju mladih, kulturna dobra sklona padu

Од суваче логор па - руина

Zgrada nekadašnjeg logora, opasnost za prolaznike, Foto ZZSK

SAVET zrenjaninske MZ “Gradnulica” ponovo je upozorio da ruinirana zgrada bivšeg logora na kraju Ulice cara Dušana predstavlja opasnost za prolaznike.

- Uz pomoć komunalaca očistili smo korov i šiblje u dvorištu. Međutim, sam objekat u lošem je stanju i neophodna je hitna sanacija - ističu u Savetu MZ, gde očekuju da Gradska uprava i stručnjaci JP za urbanizam zaštite ovu zgradu koja je od velikog značaja za Zrenjanin.

U njoj je sredinom 18. veka podignuta suvača za mlevenje žita. Ovde je 1890. radio prvi mlin na parni pogon, a 1923. podignuta prva banatska fabrika makarona i testa. Za vreme Drugog svetskog rata, u zgradi starog mlina nalazio se koncentracioni logor, kroz koji je prošlo više hiljada Jevreja, Srba, Roma, komunista i partizana.

Mnogi od njih streljani su od 1942-1944. godine, a više grupa deportovano je u logore širom Evrope. Posle rata objekat je služio potrebama JNA, a sredinom 60-ih izdat u zakup fabrici “Udarnik” koja ga je koristila za skladište. U poslednjih nekoliko decenija zgrada se ne održava, niti se u nju išta ulaže. U vlasništvu je grada, a danas je bez namene, na šta stalno upozoravaju iz MZ “Gradnulica”.

Stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zrenjaninu smatraju da je najcelishodnije rekonstruisati izgled logara kao svojevrsnu Memorabliju. Namena spomen-muzeja bila bi u funkciji edukacije budućih generacija, prisećanja na vreme stradanja nevinih sugrađana tokom nacističke okupacije, očuvanja uspomena na značajne događaje i mesta iz nacionalne istorije, negovanje tekovina antifašističke borbe.

- Kompleks “Logor” ima svojstvo kulturnog dobra i vodi se kao znamenito mesto, od velikog značaja za Republiku Srbiju - iznose u Zavodu. - Zgrada Logora poseduje i arhitektonsku vrednost.

VUKOV PISAR

GRADSKA vlast žali se da prave mere za održavanje kulturnih dobara izostaju zbog nedostatka novca. Tako je, iako pod zaštitom države, srušena Kuća Filkovića u glavnoj ulici, reprezentativno zdanje u klasicističkom stilu. S lica zemlje tek što nije nestala i rodna kuća Aleksandra Sandića, književnika i pisara Vuka Karadžića iz 1790, jedna od poslednjih trščara u Panonskoj niziji.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije