Fićok rakije u slavu hleba
09. 07. 2018. u 07:50
U Mužlji održana tradicionalna žetelačka svečanost. U ubiranju letine srpom i kosom, učestvovalo 19 ekipa

Da žeteoci ne ostanu gladni
NA salašu Janoša Milera, u zrenjaninskom prigradskom naselju Mužlja, minulog vikenda u slavu novog žita i hleba 35. put je održana tradicionalna manifestacija "Žetelački dan".
Okupila je 19 ekipa od severa do juga Vojvodine, koje su se našle na banatskom salašu kako bi podsetile na starinske običaje ubiranja letine srpom i kosom. Svečanost su uveličali gosti iz Mađarske, koje ni nevreme nije moglo da spreči da dođu na druženje sa gostoljubivim Mužljancima.
- Cilj manifestacije je da mladi vide kako su se naši preci borili za žetvu, ali i šta znači zajednički, porodični interes, da iz svega izvuku pouku za današnjicu - kaže Jožef Greguš, iz organizacionog odbora mužljanske fešte.
Posetioci su imali priliku da uživaju u spretnim radnjama kosaca i njihovih pratilja koje su vezivale snoplje i slagale ih u krstinu. Dolazak na salaš pratili su tamburaši, a svi su uživali u zajedničkom doručku sa koscima. Baš je prijala slanina, jaja, sir i luk. Od poslastica - jabuke petrovače i kajsije, štrudle sa makom. Obavezan je i fićok kajsijevače - da se grlo ne osuši...
Nije bilo zvaničnog proglašenja pobednika, jer su ovde svi pobednici i svi su dobili po neku nagradu organizatora. Poseban respekt uživa Marinko Kujindžić, iz subotičke ekipe "Dužijanca 1", koji je već godinama bez konkurencije u žetelačkom umeću. Divljenje posetilaca zaslužio je i najstariji učesnik Jožef Gerge Nađ. Iako u 94. godini, još ne ispušta kosu iz ruku!
- Rođen sam i odrastao u mužljanskom ritu. Sa 15 godina išao sam u nadnicu. Radilo se srpom i kosom, u teškim uslovima. Ali sreći nije bilo kraja kada žito smestimo u ambare i znamo da će biti hleba - pričao je mladima deda Joška, najavljujući učešće i dogodine!
SLAB KVALITET ZRNA
VREME ne ide naruku žeteocima u srednjem Banatu. Usev je skinut sa oko 60 odsto površina, od zasejanih blizu 56.000 hektara. Prinos je dobar, oko šest tona po hektaru, ali zabrinjava kvalitet zrna. Hektolitarska masa često ne dostiže standard, pa će od ovogodišnjeg žita teško moći da se dobije dobro brašno i hleb!