Kraljica Marija kao - Indijanka

OBELEŽILI su detinjstvo gotovo svakoga od nas, kroz figurice, stripove i nezaboravne knjige i filmove. Svi smo ih voleli, iako su često pokušali da nam ih prikažu kao negativce. To je, međutim, teško prolazilo. Uvek su ostali "dobri momci". Svih ovih emocija, setio se Darijuš Sami, viši kustos Muzeja Vojvodine, kada je odlučio da priredi izložbu "Sanjao sam... Bizoni prolaze prerijom".

A na izložbi, smeštenoj u prelepom ambijentu atrijuma nove zgrade Muzeja Vojvodine u Novom Sadu, uz vodenu površinu, tako nalik na potočiće pored kojih su indijanski logori, prikazani su Indijanci, onako kako nam ih je predstavljala popularna kultura još od 19. veka...

Pročitajte još: Muzej prisajedinjenja Vojvodine: Vekovi borbe na jednoj adresi

Tu su, tako, svoje mesto, posle tri knjige poznatog naslova "Vinetu", koje pozdravljaju goste, našle slike najpopularnijih poglavica indijanskih plemena, ali i najrazličitije plastične figurice Indijanaca, filmski plakati, stripovi, pa i knjige koje mnogo ozbiljnije govore o ovim, prvim stanovnicima Amerike. Kuriozitet je naslovna strana "Ilustrovanog lista" iz 1926. godine, na kojoj je kraljica Marija Karađorđević, u svečanoj indijanskoj nošnji, prilikom posete SAD. Pomenut je, naravno, i Šou Bufala Bila, koji je gostovao u ovim krajevima, početkom 20. veka...

- Odlučio sam da se posvetim ovoj temi, kada sam čitao priču "Antropolog", kada stari vrač gostu plemena otkriva tajne tek kada ovaj bude "odabran", jer je sanjao bizone kako prolaze po mesečini - objašnjava Sami. - Naravno, nisu izostale ni emocije, jer je svaka generacija, odrasla na ovim prostorima, još od pedesetih godina, na ovamo, pa i ranije, sve do devedesetih godina, na ovaj ili onaj način imala kontakta sa Indijancima. Počeo sam da prikupljam materijal, kojeg ima baš mnogo. Zanimljivo je što sam našao čak i krem tablu, koja na omotu ima Indijanaca. Naravno, deo smo posvetili i našem najpopularnijem Indijancu - Gojku Mitiću, koji se proslavio kao Vinetu.

Sami, takođe, objašnjava kako veruje da je priča o Indijancima "izbledela" krajem 20. veka, kada su njihovi rezervati, u kojima su živeli, podlegli potrošačkom duhu.

Sami sa kraljičinom slikom

- Umesto slike slobodnog, nepokornog naroda, počeli smo da dobijamo priče o otvaranju kockarnica, zona oslobođenih poreza i slične stvari, tako da to više nije bilo to - kaže Sami. - I pored toga, u našim srcima, ostali su slobodni vladari prerije, nepokorni lovci, borci protiv dominacije, i to se teško može izbrisati...

TOFALARI POREKLOM IZ SIBIRA

IZLOŽBU o Indijancima odlično dopunjuje izložba fotografija pod nazivom "Poreklo naroda... Put u zemlju Tofalara". Autori ove izložbe su Branislav Brkić, predsednik Foto saveza Srbije, i Ranko Đurović, fotograf, a na njoj je prikazan sadašnji život jednog od sibirskih plemena - Tofalara, koji žive u izolaciji i kojih, prema poslednjem popisu ima 762. Ovo pleme, kako kaže Sami, vrlo je blisko Severnoameričkim Indijancima, koji, dokazano je, vode poreklo iz Sibira.

Pročitajte još: MUZEJ U VRBASU: Sija ukras srednjeg veka