PREĆUTNI DOGOVOR OKUPATORA I MEŠTANA SELA KOD NIŠA: Nemci spasli mnoge Srbe
10. 06. 2018. u 08:11
Prećutni dogovor između okupatora iz Drugog svetskog rata i meštana sela Grkinja kod Niša. Kada su Bugari hteli da likvidiraju muškarce, stigla naredba iz Berlina da budu oslobođeni

Foto D. Alihodžić
I RAT ponekad može da iznedri priču o solidarnosti između zaraćenih strana. Jedna takva se vezuje za relejnu stanicu na planini Seličevici, 20 kilometara od Niša, koju su tokom Drugog svetskog rata sagradile i koristile nemačke neprijateljske snage. Preko ove stanice "išao" je direktni signal iz Berlina do Kaira, odnosno afričkog fronta, a zahvaljujući Nemcima koji su držali uporište, stanovništvo ovog kraja je izbeglo bugarski teror. Objekat od 200 kvadratnih metara, koji su koristili, punih 30 godina propada jer lovci iz Zaplanja i Niša ne mogu da se dogovore oko vlasništva.
PROČITAJTE JOŠ: Prva slava surduličkih mučenika
Seličevica je bila strateški važna Trećem rajhu, jer su upravo preko ove planine mogli bezbedno da razmenjuju informacije, pošto je položaj planine bio idealan za uspostavljanje bezbedne veze. Pokušavali su Nemci sa Avale i s jedne planine kod Banjaluke, ali nije bilo uslova kao ovde. Izabrali su najviši vrh Seličevice, Ibrovicu, i na 900 metara nadmorske visine sagradili zgradu od kamena, gde su svih ratnih godina boravili nemački vojnici. Iako je bila veoma važna relejna stanica, brojala je samo šest vojnika i jednog inženjera. Nikada nije napadnuta niti bombardovana.
PROČITAJTE JOŠ: Poziv na totalno istrebljenje Srba
POSTOJAO je prećutni dogovor između stanovništva ovog zaplanjskog sela i Nemaca da brinu jedni o drugima.
- Ponosni smo na naše pretke, koji su bili dovoljno mudri da sačuvaju narod. Jednostavno, Nemci su shvatili da su, izolovani na planini, bili laka meta partizanima i četnicima i zato su se oslanjali na meštane sela Grkinja, podno planine. U ratnoj podeli ovu teritoriju su držali Bugari, tako da se Nemci nisu mnogo uplitali u njihove metode zastrašivanja stanovništva, osim kada su u pitanju meštani ovog sela. Bugari su na Livkinom trlištu okupili sve muškarce, rešeni da ih likvidiraju, kada je stigla naredba iz Berlina da budu oslobođeni! Teško da bi se neko zauzeo za ovo stanovništvo da nije bilo "prijatelja" sa planine - kaže novinar i publicista Novica Jovančić iz Grkinje, koji planira da se obrati nemačkoj ambasadi i da zajedničkim snagama obnove objekat koji je zbog nerešenih imovinskih odnosa prepušten zubu vremena.
Novinar i publicista Novica Jovančić

POSLE rata, zgrada na Seličevici je data na upravljanje zaplanjskim lovcima koji su je preuredili u Lovački dom.
- Volšebnom odlukom s početka devedesetih godina, zgrada je ustupljena niškim lovcima iako oni nemaju ingerencije da love na ovim terenima. Nikada se nisu upisali kao vlasnici jer nemaju pravni osnov niti su brinuli o zgradi. Vodili smo i sudski spor, ali to je toliko dugo trajalo da je izgubilo smisao. Objekat je opljačkan, ali još uvek prkosi vremenu - kaže Zoran Ilić iz Grkinje.
Voljan je, kaže, da sa svojim komšijama obnovi ovu zgradu i napravi od nje turističku atrakciju.
- Posle rata nije bilo uputno pričati o "dobrim Nemcima" koji su spasli stanovništvo, ali za ovakve priče treba da se zna jer svedoče da se može biti čovek i u najgorim vremenima - veli Ilić.
Zoran Ilić ispred objekta koji je opljačkan, ali još prkosi vremenu

NIKOM DUŽNI
NEMCI su, da su hteli, mogli da prisile lokalno stanovništvo da im besplatno gradi stanicu, ali su postupili suprotno. Svakome je plaćena nadnica i to u naturi, jer u vreme rata novac nije imao neku ulogu. Plaćali su maramama, platnom, petrolejom, ekserima, svima što je lokalnom stanovništu bilo potrebno, a do čega se teško dolazilo.
INŽENjER VILI
MEŠTANI pamte i inženjera Vilija, koji je bio glavni zagovornik saradnje. Posle rata je proveo tri godine u zarobljeništvu, ali se nakon toga oženio devojkom iz Grkinje i otišao da živi u Nemačku.
- Pomogao je mom dedi Đorđu da selo posle rata prvo dobije struju. Iako je bio ratni zarobljenik, svi su ga uvažavali, a on se na kraju ženidbom i orodio sa Srbima - svedoče meštani.
ime ili nadimak
10.06.2018. 08:25
Slicno je bilo i u Bosni. Dokle god je Wehrmacht bio prisutan, usrase nisu smele da divljaju.
Прича на коју може само Србин да пусти сузу,поготову када се сети шестог априла......
Шта све не прочитах овде, из Берлина стигла наредба да се ослободи група сељака, Хитлер није имао преча посла, 'ајде да прекинемо са бајкицама германофила. Иначе, шта је поука ове приче, да се сарадња са окупатором исплати? И на крају, Немци су били фин свет, што се види из текста, додуше окупили су неку децу код Крагујевца и пострељали као и многе цивиле широм Србије, али добро, ко ради тај и греши.
Много смо прост народ.Много.
Eto kako se vremena menjaju. Nekada su Nemci bili okupatori i zlotvori a danas su Amerikanci naši prijatelji i jedan od stubova srpske politike. Ima li neki pravnik da mi objasni razliku između američke i nemačke okupacije srpske teritorije?
Komentari (16)