RASPRAVA O DANU VOJVODINE: Učesnici podržali 25. novembar 1918.
17. 04. 2018. u 16:46
U Novom Sadu održana javna rasprava o budućem Danu APV. Velika narodna skupština od 25. novembra 1918. godine jeste kruna viševekovne borbe Srba u Južnoj Ugarskoj za političku i nacionalnu ravnopravnost

foto D.Dozet
Pročitajte još:Dan Vojvodine trebalo bi da bude 25. novembar
Na tom skupu, održanom u zgradi Muzeja Vojvodine, istaknut je nemerljiv značaj događaja od pre stotinu godina kojim se, kako je ocenila istoričarka prof. dr Ljubomirka Krkljuš, praktično završava viševekovna borba srpskog naroda u Austrougarskoj za političku i nacionalnu ravnopravnost i stvorena mogućnost ostvarivanja tih ideja razvoja nacionalne svesti.
- Veoma je važno da imamo Dan AP Vojvodine, kao praznik koji bi nas podsećao na to kakva je priroda Vojvodine, kao i srpske političke misli i samosvesti - istakao je predsednik Matice srpske Dragan Stanić naglasivši da je u srpsku nacionalnu ideju, od početaka te borbe, ugrađena "ideja evropskog liberalizma", što se vidi i iz odluka Majske skupštine iz 1848. godine.
Pročitajte još:Mirović: Vojvodina treba da dobije svoj dan
Zbog toga je i 15. maj, datum održavanja tog skupa u Sremskim Karlovcima, takođe od velikog značaja za Vojvodinu i treba da bude obeležavan, rekao je Stanić i naglasio da politički predstavnici Srba u tim istorijskim procesima nisu mislili samo svoj narod nego su postavljali pitanja i drugih naroda, pogotovo onih manjih.

- Srpska državna i politička ideja je iznedrila Vojvodinu. Niti jedan drugi narod nije imao tu ideju, koja je vodila ka Vojvodini - podsetio je Stanić.
U raspravi je bilo i predloga da se, uz ta dva datuma i 10. decembra (1948. godine) Međunarodnog dana ljudskih prava, u pokrajini obeležava i datum održavanja Skupštine izaslanika naroda Vojvodine, 14. maj 1945. godine.
- Ta skupština je bila kruna antifašističke borbe u Vojvodini u Drugom svetskom ratu rekao je Branislav Bogaroški, poslanik LSV u pokrajinskoj skupštini.
Povodom tih stavova reagovala je predsednica Nacionalnog saveta Bunjevaca Suzana Kujundžić Ostojić.
- Dekretom iz maja 1945. godine naloženo je Bunjevcima da se ijaju izašnjavati kao Hrvati, čime je naš narod proteklih godina rastao pod tuđim identitetom. Zato ja ne razumem predlog za taj datum.
Prethodno su javne rasprave, o nacrtu pokrajinske skupštinske odluke o obeležavanju Dana AP i druga dva datuma od pokrajinskog značaja, održane u Rumi i Zrenjaninu. Konačnu odluku o tome doneće Skupština Vojvodine.
GRAĐA ZA MUZEJ
ZAMENIK pokrajinskog sekretara za kulturu Nebojša Kuzmanović pozvao je građane da učestvuju u akciji prikupljanja fotografija i dokumenta u vezi sa Velikom narodnom skupštinom. - Meštanka Tovariševa, unuka učesnika te skupštine, donela nam je dve originalne fotografije. Pozivamo građane da tako pomognu u stvaranju budućeg Muzeja prisajedinjenja.
zort
17.04.2018. 21:22
Dvadeset petog novembra 1918. jeste Vojvodina proglasila prisajedinjenje sa Srbijom, ali to nije uključivalo Srem već Baranju, Bačku i Banat. Srem se posebno izjašnjavao, i to 24. novembra uz preduslov da, ako ne dođe do ujedinjenja, Srem će se ujediniti sa Kraljevinom Srbijom.
A dan Sumadije ?
Prava stvar! Elem, čujem da se neki Srbi iz Vojvodine u nacionalnom smislu izjašnjavaju kao Vojvođani?!?! To mu nešto dođe kao kad bi se stanovnici Srbije u nacionalnom smislu izjašnjavali kao Republikanci, ili Republike Srpske - Entitetci... :-)
Komentari (1)