Slike iz Bačke bum u Mađarskoj

Zoran Rajić

11. 03. 2018. u 09:47

Đuro Popović iz Ravnog Sela kolekcionar vrednih dela. Izložba radova vojvođanskih Mađara u Miškolcu

Слике из Бачке бум у Мађарској

Đuro Popović / Foto Laslo Kiš

KOLEKCIONAR umetničkih slika Đuro Popović iz Ravnog Sela kod Vrbasa, koji u svom muzejskom fondu čuva više od hiljadu eksponata, priredio je izložbu "Slikarstvo vojvođanskih Mađara u 20. veku", koja je postavljena u Nacionalnom pozorištu u Miškolcu, u Mađarskoj.

Izložene su 32 slike 15 autora, između ostalih, Jožefa Pehana, Bele Farkaša, Šandora Olaha, Šandora Čavošija, Arpada Balaža, Lajoša Hušveta, Jožefa Ača...

IZLOŽBU, koja je izazvala pravi bum, otvorio je glumac i direktor Novosadskog pozorišta Valentin Vencel, a o umetnicima čija su dela predstavljena, govorio je likovni kritičar Sava Stepanov.

- Tokom uvodnih decenija 20. veka vojvođanski slikari Mađari školovali su se u umetničkim školama i na Akademiji u Budimpešti ili su pohađali čuvenu privatnu školu velikog mađarskog umetnika i pedagoga Simona Hološija. Vrlo bitnim u njihovom obrazovanju smatra se i učestvovanje u radu slikarske kolonije u Nađbanji - napisao je Stepanov u recenziji povodom izložbe.

Stepanov je naveo da se u predvečerje Drugog svetskog rata u Jugoslaviji pojavila mlada i poletna generacija mađarskih slikara, od kojih su neki, kao članovi beogradske grupe "Samostalni", učestvovali u demontiranju politički nametnutog koncepta socijalističkog realizma.

NA izložbi su predstavljena i dela nove generacije mađarskih umetnika, koja se pojavila sedamdesetih godina prošlog veka, a među njima je naročito zapažena grupa subotičkih konceptualista.

Izložba u Miškolcu je, zbog izuzetnog interesovanja publike, produžena do 4. marta. Mađarska državna televizija joj je posvetila dvadesetominutnu emisiju u udarnom terminu. Postavka će se 15. marta preseliti na Sajam knjiga i umetnosti u Budimpešti.

KONjOVIĆ I DOBROVIĆ

SAVA Stepanov (na slici) je ukazao na postojanje snažnih mađarsko-srpskih umetničkih odnosa, ustanovljenih početkom 20. veka. On je pomenuo da je čuveni Milan Konjović, kao mladi početnik, u Budimpešti pohađao kurs crtanja, a da je Petar Dobrović, mađarski Srbin iz Pečuja, sklanjajući se od Hortijevog režima, prebegao u Novi Sad i potom u Jugoslaviji izgradio ugled izuzetno značajnog umetnika.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije