Sedam zemljoradničkih zadruga u Bačkoj: Borba za oduzete njive

Z. RAJIĆ

27. 11. 2017. u 07:23

Sedam zemljoradničkih zadruga u Bačkoj odlučilo udruživanjem da okonča dugogodišnji spor. Lokalna samouprava predstavlja najveću prepreku za vraćanje zadružne zemlje

Седам земљорадничких задруга у Бачкој: Борба за одузете њиве

SPOROVI Plodne parcele u vrbaskom ataru Foto Laslo Kiš

SEDAM zemljoradničkih zadruga u Bačkoj formiralo je udruženje sa ciljem da lakše vrate u posed oranice, bez kojih su ostale privatizacijom poljoprivrednih preduzeća. Na osnivačkoj skupštini, održanoj ove sedmice u Savinom Selu kod Vrbasa, ujedinile su se zadruge koje godinama vode sudske postupke za povraćaj zemlje pozivanjem na odredbu Zakona o zadrugama - da se imovina zadruga iz perioda posle 1. jula 1953. godine, preneta drugim korisnicima bez naknade, vraća zadruzi iste vrste na području gde je poslovala zadruga koja je bila vlasnik imovine čiji se povraćaj traži.

- Želimo da pojačamo institucionalnu borbu za svoja prava, jer je teže ignorisati udruženje, nego pojedinačne zadruge. Zakon je na našoj strani, ali se uprkos tome vode maratonski postupci, tokom kojih je mnogo zadrugara umrlo, ne dočekavši da zadružna zemlja, čija je privatizacija zabranjena, bude vraćena - navodi Đorđije Popović iz ZZ "Po-Ra agrar" iz Vrbasa, predsednik UO i zakonski zastupnik novoformiranog udruženja "Zadružna imovina".

Prema njegovim rečima, najveću prepreku za vraćanje zadružne zemlje predstavlja lokalna samouprava, kao prvostepeni organ u tom postupku.

- Opštinska uprava odbija da donese rešenje u korist zadruga, a kad Ministarstvo finansija, kao drugostepeni organ, naloži da se postupak u opštini obnovi, preduzeće koje je privatizacijom preuzelo zadružnu zemlju, podnosi žalbu Upravnom sudu, i sve kreće iz početka. Rešenje bi bilo da ministarstvo donese odluku u sporu pune jurisdikcije ili, jednostavno rečeno, da "preseče" - objašnjava Popović.

Radi pritiska na institucije da postupe po Zakonu o zadrugama, udružile su se dve zadruge iz Vrbasa i po jedna iz Savinog Sela, Feketića, Ravnog Sela, Kule i Zmajeva. Najviše zemlje (3.860 hektara) potražuje ZZ "Po-Ra agrar", a spor najduže, čak 14 godina, vodi OZZ "Agromiks" iz Savinog Sela, koja zahteva da joj se vrati 200 hektara zadružne zemlje iz nekadašnjeg Poljoprivrednog dobra "Milan Kuč".

- Rešenjem Upravnog suda smo 2012. uvedeni u posed oranica koje su privatizacijom unete u industriju mesa "Karneks", ali nam je ponuđeno da obrađujemo samo 110 hektara do zvaničnog završetka spora, iako je presuda bila izvršna, bez obzira na to što se korisnik zemlje žalio. Već 2014. to nam je uskraćeno, pa sad vodimo spor i za naknadu izgubljene dobiti na 110 hektara - ističe Marko Femić, direktor OZZ "Agromiks".

Femić naglašava da bi od 200 hektara vraćene zadružne zemlje po pet hektara moglo da dobije 40 mladih ljudi u Savinom Selu, nekad bogatom naselju, čiji se stanovništvo, kako kaže, prepolovilo odlaskom u gradove i inostranstvo u potrazi za poslom.

"ZMAJEVČANI" NADOMAK CILjA

ZZ "ZMAJEVČANI" već deceniju pokušava da vrati 612 hektara iz nekadašnje četiri seljačke zadruge, čijim je spajanjem nastao kombinat "Zmajevo", privatizovan 2004.

- Upravni sud doneo je presudu, posle koje bi konačno trebalo da uđemo u posed. Takođe, Agencija za borbu protiv korupcije zatražila je dokumentaciju od Poreske uprave, Osnovnog suda i Službe katastra, da bi se utvrdilo kako je zemlja sa AD "Zmajevo" prebačena na ćerke firme novog vlasnika, kao i 50 hektara na gazdinog sina - rekao je direktor ZZ "Zmajevčani" Veselin Muhadinović.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije