Od jabučara može da se živi
03. 09. 2017. u 08:15
Student Nikola Gavrančić iz Kikinde, budući menadžer gastronomije, uspešno se bavi uzgojem paradajza. Rod sa dva jutra zemlje ide u proizvodnju soka koji ima dobru prođu na tržištu

Nikola Gavrančić u svom povrtnjaku , Foto A.Đ.
STUDENT Nikola Gavrančić iz Kikinde ove godine, zajedno sa porodicom, prvi put uzgaja paradajz od kojeg pravi sok za kuvanje. Apsolvent gastronomije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, kaže da je ideju za proizvodnju ovog povrća dobio kada je video kolika je potražnja za sokom od paradajza koji se sprema za zimnicu, pa je nagovorio roditelje da se oprobaju u povrtarstvu.
- Uslovi za setvu paradajza su bili loši. Paradajz smo posejali 15. aprila, ali pre toga bilo je važno pripremiti zemljište i tretirati ga sa veštačkim đubrivom. Odabrali smo parcelu na kojoj smo pre dve godine bacali stajnjak kojem je potrebno malo duže da deluje. Nakon što smo posadili paradajz prehranjivali smo ga sa kalijumom i kalcijumom. Ove godine padavine su izostale, tako da nije bilo mnogo bolesti. Biljke nismo navodnjavali, ali smo zato tri puta parali i dva puta kopali parcelu - kaže Nikola Gavrančić.
Mladi poljoprivrednik i budući menadžer gastronomije dodaje da su veliku pomoć imali i od "konkurencije", odnosno povrtara koji imaju višegodišnje iskustvo u uzgoju paradajza.
- Najteže je bilo izboriti se sa sušom i tropskim danima i noćima. Mislim da je dobro što smo se odlučili za proizvodnju paradajza i, iako je početak, mogu da kažem da nam dobro ide. Sa dva jutra paradajza kada je solidna godina rod bude i do 40 tona, ali mi ćemo biti zadovoljni ukoliko budemo imali i polovinu od proseka - priča naš sagovornik.
Na parceli od dva jutra ima pola jutra "jabučara" i jutro i po sorte "šljivar".
Mašina za proizvodnju soka od paradajza

- Paradajz se bere i nosi se kući gde proizvodimo sok. Mašina koju imamo dnevno može da proizvede od 500 do 600 litara soka. Prodaja ide dobro. Imamo rezervisane količine za sedam dana unapred. Cena litre je 35 dinara.
Da su bolji vremenski uslovi, berba bi trajala do kraja septembra, ali ove godine paradajz će se brati do polovine sledećeg meseca. Imamo pomoć prilikom berbe, i zasada sve stižemo na vreme - zaključuje Nikola Gavrančić.
Poljoprivredno gazdinstvo "Gavrančić" iz Kikinde, inače, oduvek se bavi poljoprivredom i sve do sada uzgajali su ratarske kulture: pšenicu, kukuruz i suncokret.
POKRIVA TROŠKOVE STUDIJA
- NOVAC koji zaradimo pokriće sušnu godinu i loš prinos ratarskih kultura. Ujedno, dobro će mi doći da završim studije. Kako sada stvari stoje, i sledeće godine bavićemo se proizvodnjom paradajza, i to na većoj površini - kaže Nikola, ambiciozni apsolvent gastronomije.
bager
03.09.2017. 08:35
Higijena i sanitarni uslovi su izgleda nula,,ili da naprave prostoriju higijenski bezbednu i masine isto tako ,,od nehrdjajuceg materijala,,ovo sto vidimo je katastrofa,,,kako to da inspekcije odobravaju ovaj nacin proizvodnje ,,Trasabilite nula,,odobrenja izgleda nigde ,,
Ovo su prave vesti.Nema kukanja kako je susa,kako je repromaterijal skup, kako se nista ne isplati. Dobra ideja, malo ulaganja i pristojna zarada. Svi pricaju o startup firmama u IT industriji, imama inkubacione centre , zasto nemamo tako nesto i za poljoprivredu?
Bravo momak! Svaka ti cast! Da je bogdom vise takvih ko ti, a manje onih sto bleje u pevaljke ili palamude politiku, gde bi nam bio kraj! Srecno!
Браво.
verovatno će to nastaviti raditi i posle fakulteta,jer neće dobiti posao prema svojoj stručnoj spremi!
Komentari (6)