Za maline iz Mačve nema akontacije
01. 07. 2017. u 11:44
Šabački voćari tvrde da ih godinama sabotiraju lokalni hladnjačari, ali i političari
.jpg)
U malinjaku kod Stanarčića Foto A. Delić
Ako hoćeš nekoga da kuneš, samo mu kaži da posadi maline. Ovako govore malinari iz Mačve, gde je otkupna cena ovog voća niža od prosečne u Srbiji. Pored ranijeg početka berbe, kada cena još nije formirana na državnom novou, ovdašnje proizvođače godinama unazad, kako kategorički tvrde, sabotiraju lokalni hladnjačari u sprezi sa šabačkom političkom elitom.
Područje Šapca sa oko 120.000 stanovnika ima oko 1.500 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava koja su kao jednu od delatnosti upisale i proizvodnju malina. Veruje se da izvan tog sistema postoji bar još 20 odsto neregistrovanih površina, što znači da deo najveće srpske ravnice (bez susednog Bogatića), godišnje proizvede oko 700 vagona kvalitetnog voća.
- Nikoga ne zanimamo, kao da smo građani drugog reda - kaže proizvođač Negovan Stanarčić iz Mačvanskog Prnjavora, koji je postao predsednik nedavno osnovanog udruženja voćara "Vilamet-Mačva". - Kada smo bili u Ministarstvu poljoprivrede, šabački hladnjačari se nisu ni pojavili na sastanku, kao da ne priznaju ni Ministarstvo ni državu.
Glavni zadatak udruženim Mačvanima je povezivanje sa nekom od 600 hladnjača koje nisu s teritorije Šapca. Jer, najveći problem im je upravo tu - kod kuće. Praktično, ne postoji organizovani otkup, a to znači da ne postoji ni takozvana akontna cena (akontacija za troškove proizvodnje, koja se isplaćuje prilikom predaje voća), do isplate punog iznosa.
- Proizvođači predaju malinu zato što moraju, i to po ceni od 120 do 140 dinara, koja se diktira iz šabačkih centara moći. Nemaju ugovore, već samo neobavezujuće cedulje sa kojim ništa ne bi mogli da učine ukoliko bi se obratili pravosudnim organima. Novac koji su dobili prilikom predaje je sve što će naplatiti, čak i ako se na državnom nivou postigne dogovor da maline budu 200 dinara - objašnjava Stanarčić.
Njegov kolega i berač Dragoslav Puškarević kaže da su domaćini u ovom delu Srbije u problemima i kada je potrebno obezbediti radnu snagu. Cena je 50 dinara za ubrani kilogram, a radni dan uključuje dva obroka, užinu, kafu... Bere samo onaj ko mora, i to obično da bi dopunio osiromašeni kućni budžet i zaradio koji dinar više da opremi decu za školu.
- Fizički nije teško, ali klimatski uslovi su nenormalni. Na ovim temperaturama nije zgodno biti ni na plaži. Lekari predlažu razne zaštitne kreme, ali mi to ne koristimo. Snalazi se ko kako može. Priče o ljudima iz grada koji navodno dolaze u berbu samo su legenda. Malo ko može da izdrži ovakav posao - kaže Puškarević.
Red sa njegove leve i desne strane drže Desanka Tasić i Kosana Milošević. Branje ide lepo, kažu nasmejane žene. Jednodnevna zarada je od 1.500 do 2.000 dinara, a Kosana u jeku sezone nabere i za 3.000. Desanka posustaje, ali samo malo, jer ipak gazi 66. godinu. Dok ih fotografišemo, brinu i za frizuru, predlažu drugačiju pozu i raspituju se kad će biti u "Novostima".
.jpg)
PROTESTI I MALINARA S JUGA
STOTINAK malinara iz Surdulice, Vranja i okolnih mesta protestovalo je protiv niske otkupne cene i najavilo preduzimanje radikalnijih mera. Voćari sa juga Srbije, gde je pod malinom zasađeno oko 200 hektara, pridružili su se zahtevima svojih kolega iz zapadne Srbije, tražeći da otkupna cena bude povećana sa sadašnjih 120 na 220 dinara po kilogramu. Ono što im najviše smeta jeste izostanak reakcije države. - Neko pokušava da, zarad svojih interesa, desetogodišnji trud, da se od maline napravi jak brend, sruši preko noći. Očigledno je da taj pokušava da stavi pod šapu malinu u našoj zemlji - kaže Žarko Milenović, tvrdeći da hladnjačari i izvoznici prete da ugroze egzistenciju oko milion ljudi, koliko ih od maline živi u Srbiji. (D. R.)
NAJTEŽI POSAO
Malinari tvrde da, iako to ne izgleda tako, obavljaju jedan od najtežih poslova u voćarstvu. Kažu, teže je nego saditi cveće. Jer, svaki struk treba rukom opleviti i povezati na dva mesta. A kad počne berba, u malinjak se ulazi u proseku 15 puta, i to svaki drugi dan, kako plodovi sazrevaju. Stanarčić sa parcelom od 30 ari, što je oko 4.000 strukova, uspeva da obradi uz pomoć porodice, ali mu pomažu i familija i susedi. U trenutku kad smo posetili njegovo gazdinstvo maline je bralo 10 ljudi, a berba je u Mačvi već na izmaku.
bivsi malinar
02.07.2017. 13:09
Kad je cena niska krivi su nam hladnjacari a akad je dobra kao sto je bila prosle godine, cutimo. I hladnjacari se drze trzisnih uslova. Slicno je i sa psenicom gde postoji drzavna cena pa su poloprivrdenici uvek nezadovolji.
Komentari (1)