U blokadi 909 računa

Sl. PAŠIĆ

11. 04. 2017. u 15:00

Prema podacima NBS i dalje visoka nelikvidnost privrede Srednjobanatskog regiona. Dugovi dogurali do tri i po milijarde dinara, dva odsto više nego prošle godine

У блокади 909 рачуна

Foto Sl. Pašić

NELIKVIDNOST privrede Srednjobanatskog regiona, posmatrano kroz blokadu tekućih računa, i dalje je izrazito visoka.

Od ukupno 5.846 registrovanih računa preduzeća i preduzetnika, prema podacima NBS - Odeljenja za prinudnu naplatu, 31. marta bilo je blokirano 909, ili 15,5 odsto, odnosno gotovo svaki šesti račun. Ukupno blokirana suma dostigla je bezmalo tri i po milijarde dinara, što je za dva odsto više nego krajem 2016. Inače, posebno zabrinjava to što je neprekidno do 12 meseci blokirano 312 računa, a čak 597 i duže od godinu dana.

- Visok iznos i izuzetno dug period blokade proizveli su niz multiplikovanih negativnih efekata na sve ostale subjekte privređivanja koji potražuju sredstva od nesolventnih dužnika. Pored ugrožavanja svoje likvidnosti, dužnici neplaćanjem obaveza primoravaju poverioce na kreditno zaduživanje za obrtna sredstva po skupim kamatama, čime direktno utiču na njihovu profitabilnost - ističe Momčilo Nikolčić, direktor Regionalne privredne komore Zrenjanin.

Stanje u Srednjobanatskom regionu, inače, odraz je visoko izražene nelikvidnosti privrede u čitavoj zemlji. Istovremeno, dokaz je hroničnog nedostatka potrebnog obrtnog potencijala za normalno funkcionisanje privrednih subjekata. Poznato je da je rok plaćanja u Srbiji od 125 do 140 dana, dok je u zemljama EU sveden na svega 35.

REKORDERI SA 160 STEČAJA SREDNjOBANATSKI region je među rekorderima u državi po broju stečajnih postupaka. U Privrednom sudu u Zrenjaninu za proteklih deceniju i po otvoreno ih je čak 160, od čega 116 u preduzećima s privatnim kapitalom.

U cilju rešavanja ovako izraženog problema i uvođenja primarne finansijske discipline, prema rečima Momčila Nikolčića, od izuzetne važnosti je primena Zakona o obaveznosti plaćanja. Međutim, iako je zakonom predviđeno da država i lokalne samouprave svoja plaćanja obavljaju u roku od 45 dana, dešava se da privredni subjekti koji su odradili neki posao za državu čekaju na naplatu i po nekoliko meseci. Valja napomenuti i to da se većina plaćanja među preduzećima obavlja u rokovima koji su od dva do tri puta duži od zakonom propisanih 60 dana.

- Za nepoštovanje rokova predviđene su veoma visoke novčane kazne, ali nema primera o njihovom plaćanju, jer se zakon suštinski uopšte ne primenjuje. Ipak, ohrabruje to što se pripremaju nova zakonska rešenja sa strožim inspekcijskim nadzorom. To bi trebalo da doprinese efikasnijoj naplati dospelih potraživanja i podizanju likvidnosti na znatno viši nivo - napominje Nikolčić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije