Otvaraju vrata lakoj industriji?

I. MITIĆ

09. 11. 2016. u 06:01

Leskovačka "zelena zona" i dalje prazna zbog strogih uslova za potencijalne investitore. "Zona" samo za prehrambene firme, koje nemaju potrebu za velikim brojem radnika

Отварају врата лакој индустрији?

"Zelena zona"

DA BI "Zelena zona", zamišljena kao skladišno-prerađivački i distributivni centar poljoprivrednih proizvoda, mogla da primi prvog takvog investitora, neophodno je da se promeni uredba Vlade Srbije kojom su utvrđeni kriterijumi za besplatno ustupanje zemljišta zainteresovanim kompanijama. One ne mogu da zaposle očekivani broj radnika, pa je 40 hektara komunalno opremljenog zemljišta i dalje prazno. U leskovačkoj lokalnoj samoupravi razmišljaju i o promeni koncepta zone, odnosno o njenom otvaranju i za druge industrijske kapacitete koji bi bili u stanju da zadovolje uslove Vlade Srbije.

- Razgovarali smo i o tome da promenimo Plan detaljne regulacije za "Zelenu zonu", jer po važećim dokumentima tamo možemo da dovedemo samo firme iz prehrambene industrije. Međutim, takve kompanije koriste sofisticirane mašine i nemaju potrebu za velikim brojem radnika, a od njih se traži da broj zaposlenih u privredi povećaju za jedan odsto, što u našem slučaju iznosi 196 radnika, a ukoliko žele veći broj hektara, onda i 50 novozaposlenih po hektaru - objašnjava Bojan Tojaga, direktor leskovačke Agencije za lokalni ekonomski razvoj (ALER).

Od 11 takvih kompanija s kojima je ALER bio u kontaktu, za dve je uradio i elaborat o ekonomskoj opravdanosti, ali oni nisu dospeli na dnevni red Vlade Srbije, jer je ocenjeno da ne ispunjavaju navedene uslove.

NAMERE I NAJAVE "ZELENU zonu" čini oko 100 hektara zemljišta koje je Vlada Srbije ustupila Leskovcu, sa idejom da se tu formira svojevrsni centar za sakupljanje, skladištenje, preradu i distribuciju poljoprivrednih proizvoda. Komunalno je opremljeno 40, dok je za preostalih 60 hektara Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) trebalo da uradi studiju izvodljivosti, čiji rezultati nisu poznati. Ranije je najavljivano da će u ovoj zoni svoju fabriku otvoriti jedna nemačka kompanija senfa i kečapa, kao i fabrika pirea iz Iraka.

- Pokušavali smo na sve moguće načine da uvedemo nekog investitora i došli do zaključka da je to nemoguće. Možda bismo uspeli preko konzorcijuma da ih dovedemo nekoliko, ali ih je teško povezati, tako da ćemo lokalnoj samoupravi uputiti i zvaničan predlog da promenom planskih dokumenata zonu otvorimo i za laku industriju, koja traži veliki broj zaposlenih, čime bismo zadovoljili uslove iz uredbe - ističe Tojaga.

On nije mogao da kaže kako bi na promenu koncepta "Zelene zone" gledali u donatorskom programu "EU progres", koji je, pre pet godina, sa oko pola miliona evra sufinansirao izgradnju infrastrukture, ali je naglasio da su projekat prethodne vlasti pokrenule bez ikakve studije izvodljivosti i jasnog plana šta dalje.

- Naša je obaveza bila da započeto i završimo. To zemljište se vodilo kao poljoprivredno, pa smo izvršili prenamenu u građevinsko, kružnim tokom smo zonu povezali sa starim auto-putem i ona je sada spremna da primi prvog investitora. Problem je, međutim, u tome što nijedan s kojim smo razgovarali ne želi da zaposli više od 100 radnika - zaključuje Tojaga.

Gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović je oživljavanje "Zelene zone" naveo kao jedan od budućih prioriteta. On je rekao da ne postoje opravdanja, već samo eventualna odgovornost i nesposobnost nadležnih službi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije